Direktorica za istraživanje francuskog Nacionalnog centra za zdravlje i medicinsko istraživanje, te nekdašnja pomoćnica generalnog direktora WHO, dr. Marie-Paule Kieny u ekskluzivnom intervjuu za N1, kazala je kako je svjetska naučna zajednica znala da postoji mogućnost pojave virusa sličnog SARS-u, odnosno onog što danas znamo kao korona virus.

Dr. Kieny za N1 je govorila iz doma u Genevi gdje se nalazi u izolaciji zbog mjera koje su donesene zbog pojave ovog virusa.

“COVID-19 dio je porodice korona virusa, koji su indentificirani kao potencijalni rizik za ljude. Radila sam u WHO za vrijeme Ebole. Nakon izbijanja Ebole u Zapadnoj Africi, a koja je trajala od 2014. Do 2015., smatrali smo da će biti potrebno sastaviti plan, plan istraživanja kako bi smo mogli pozabaviti patogenom koji bi najvjerovatnije doveo do epidemije. Među ovim patogenima koje smo istraživali, mi u WHO smo identificirali brojne viruse. Jedan je, naravno, Ebola prošlog ljeta, zatim Mango encefalitis, Nipa virus, SARS, MERS, te virusi iz iste porodice. U tom trenutku nismo znali koja će epidemija biti naredna. Ali, smo znali da će biti neke nove. A korona virus, nismo znali koji, bio je poprilično pod nadzorom zvaničnika javnog zdravstva”, kazala je Kieny.

Kieny koja spada u red najcjenjenijih virologa, virusologa i eksperata ne samo u Francuskoj nego i u Evropi, potvrdila je stav drugih stručnjaka, da je COVID-19 mnogo infektivniji od svojih prethodnika poput SARS-a ili MERS-a.

“Ono što je još važno za ovaj virus je da ga ljudi mogu prenositi kada nisu bolesni. Tokom faze inkubacije bolesti već je mogu prenjeti. Zato, možete imati ljude koji su dobro, nemaju simptome, miješaju se sa zajednicom, neznajući da su zaraženi. Važan faktor u prenosu zaraznih bolesti naziva se R faktor. To je broj ljudi na koje oni bolesni mogu prenjeti zarazu. Dakle, zamislite da je R jednako 1, to znači da će svaka oboljela osoba prenjeti virus na jednu. Za ovaj virus vrijednost R je blizu 3. To znači da će svaka oboljela, zaražena osoba zaraziti 3 osobe. Ako prvo imate jedan pa tri, onda 9 pa 27, onda brojke veoma brzo rastu. Zato države zapravo i nisu vidjele da epidemija dolazi. Što je zaista šteta, ako mene iskreno pitate. WHO sam napustila 2017. Ali, kao i mnogi drugi, kada sam vidjela šta se dešava u Kini početkom januara, bilo mi je jasno da je ovo prijetnja po globalno zdravlje. Bez imalo pristrasnosti kineskoj vladi u Pekingu, jasno je da je ubjedljivo najvažniji cilj kineskog predsjednika onaj da svoje građane izvuče iz ekstremnog siromaštva. U tome je poprilično uspješan. Kada je u karantenu stavio Wuhan od 11 miliona stanovnika, pod izgovorom da je to za kinesku ekonomiju, bilo je jasno da je ovo ozbiljna prijetnja. Mislim da je bilo previše nezainteresovanosti u Evropi, ali i Americi, da se reaguje dovoljno brzo. A onda je stigao u Italiju pa potom i ostatak Evrope pa su svi rekli: Auuu ovo je veoma loše. I tek u tom trenutku su se počeli pripremati za val. Dakle, postojala je određena doza nespremnosti, koja je zajedno sa brojem prvih klastera koji nisu bili detektovani za rezultat imala veoma lošu situaciju koju smo vidjeli”, stava je Kieny.

U posljednje vrijeme događaju se brojni napadi na Svjetsku zdravstvenu organizaciju, prvenstveno od Donalda Trumpa koji joj je čak ukinuo finansiranje jer smatra da je previše naklonjena Kini. Kieny upozorava da je svijet potrebna institucija koja će djelovati u formi dirigenta kako bi se moglo osigurati da svi odigraju svoju ulogu u dešavanjima.

“Postoje mnoge uloge i zahtjevi za WHO. Također, WHO prati norme kvalitete lijekova, norme koliko bi ljudi dnevno trebali uzimati šećera, o fizičkoj šteti, norme zagađenja zraka. WHO je organizacija sa mnogim ingerencijama, a jedna od njih je normativna. A druga su hitnosti, naravno. Kao što znate, svi vole koordinaciju, ali tek rijetki žele biti povezani, posebno velike zemlje. Dakle, apsolutno je potrebno da postoji neka organizacija koja sve okuplja i pomaže. A ovo je uloga multilateralizma. Otvoreno vidimo, posebno u hitnim situacijama, da se mnogi okreću nacionalizmu i kažu prvo moja zemlja. Ali, u svijetu gdje svi kažu prvo ja, onda nema zajedništva u zajednici. Dakle, WHO je kao multinacionalna organizacija neophodna, sa ingerencijom o zdravlju. Da WHO ne postoji, onda bi je trebalo stvoriti. Kada ljudi kažu da bi je trebalo uništiti, da bi trebala postojati neka druga organizacija, ja bih rekla imamo jednu, koja nije savršena, niko nije, ali WHO je polje gdje se članice dolaze boriti za političke ciljeve. Dakle, WHO  nikada nije toliko dobra, kao što nisu ni toliko loše njene članice”, napominje Kieny.

Francuska stručnjakinja smatra kako različite zemlje imaju različite pristupe borbi protiv coronavirusa, ali i da se moraju pratiti pravila po kojima se ponašamo i naučiti lekcije.

“Države imaju različite strategije. Francuskinja sam i živim u Švicarskoj. U Švicarskoj su sada otvorili škole, u Francuskoj nisu. Moramo vidjeti. Smatram da bi države trebale vidjeti šta kod njihovih susjeda funkcionira i da li nešto mogu naučiti. Međutim, ono što je zaista važno je to da svo ovo otvaranje prati testitiranje, testiranje i testiranje. A kada testirate, pronaći ćete nekog pozitivnog, morate pronaći njegove kontakte. Mnoge države diskutuju o mobilnim aplikacijama koje bi dale određena saznanja. Postoji velika kontroverza oko toga jer niko ne bi volio da ga Veliki brat gleda gdje je bio, šta je radio. Ovo bi trebali i mogu uraditi ljudi i to su Kinezi i uradili. U Wuhanu, u Kini, mnogi ljudi putuju vozom kako bi obavili osnovnu epidemiologiju. Ovo je bio uobičajen odgovor na Ebolu u Africi. Normalno je da afrička zemlja, kao npr Kongo, može kontrolisati Ebolu. To rade izolirajući zaražene, pitajući ih s kim ste se sastajali u proteklih pet, tri ili dva dana i nabrojte te ljude, a onda njih odete da vidite i kažete im susreli ste se s ovom osobom, s kim ste se još sastajali. Stavite pod kontrolu sve ove kontakte i potencijalne kontakte kontakata, te tako možete razbiti šemu transmisije. Smatramo da bi ovo afričke zemlje trebale uraditi i jesu za Ebolu. To smo mi u Evropi trebali uraditi za COVID-19, ali nismo dovoljno”, zaključila je Kieny.

U nastavku pogledajte šta je Kieny rekla o tome kada će svijet dobiti vakcinu, kako gleda na stavove drugih naučnika po ovom pitanju i koliko će uopšte ljudi biti vakcinisano onog trenutka kada budemo imali dostupnu vakcinu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad