Mada je pandemija nakratko stavila uobičajene probleme Bosne i Hercegovine po strani, oni prijete da se vrate punim zamahom kada se situacija sa korona virusom smiri, tvrdi visoki predstavnik Valentin Inzko u svom 57. Izvještaju koji će u četvrtak prezentirati Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, te je nabrojao sve političke, socijalne i ekonomske trendove koji guše državu već godinama.

Izvještaj se odnosi na period između 16. oktobra 2019. godine i 15. aprila 2020.

Inzko je pozdravio “činjenicu da su politički i institucionalni lideri pokazali izvanredan nivo spremnosti za saradnju i koordinaciju u vrijeme krize, posebno u njenom početku”, ali je dodao da su, “kako se čini da je zdravstvena kriza relativno pod kontrolom, neki političari ponovo nastavili svoju retoriku podjele.”

Inzko je podsjetio na činjenicu da BiH nije imala formiranu vlast više od godinu dana nakon izbora 2018. godine, te da vlast u FBiH i dva kantona jos uvijek nije uspostavljena…

“Također nije postojao nikakav istinski politički dijalog da bi se riješila situacija vezana za grad Mostar, gdje se nisu održali lokalni izbori više od jednog desetljeća”.

Međutim, najviše prostora je posvećeno opstukcijama rukovodstva Republike Srpske.

U periodu koji obuhvata izvještaj, “vlasti u Republici Srpskoj su intenzivirale svoju retoriku i pribjegavale čestim akcijama usmjerenim protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, te nadležnosti i institucija na državnom nivou”.

Vlasti u RS su “uporno nastojale nametnuti” pogrešno tumačenje Dejtonskog sporazuma nazivajući BiH “zajednicom država sa ograničenim i izvedenim suverenitetom” koja je stvorena od dva prethodno postojeća entiteta koji su “nosioci suvereniteta”, navodi Inzko.

“Takvo tumačenje ne predstavlja samo revizionizam Općeg okvirnog sporazuma za mir, već također ima za cilj pružiti osnovu srpskom narodu i/ili Republici Srpskoj da zahtijevaju pravo na samoopredjeljenje”, naveo je Inzko, te dao za primjer zaključke Narodne Skupštine RS-a od 11. novembra prošle godine.

Također je naveo da su vlasti u RS-u “uporno zahtjevale da se vrati na takozvani ‘izvorni Dayton'”.

“Ova retorika ‘izvornog Daytona’ ima za cilj da oduzme institucijama na državnom nivou većinu nadležnosti koje su preuzete u skladu sa ustavnim ovlastima države i da blokira svaki pokušaj usvajanja zakonodavstva u oblastima pod državnim nadležnostima ili za uspostavljanje institucije na državnom nivou”, navodi Inzko.

Vlasti RS-a su “nastavile da podrivaju državne institucije, u pokušaju da dokažu da su one neefikasne, neučinkovite i da nisu za dobrobit interesa Republike Srpske”, navodi Inzko.

“Vlasti Republike Srpske su posebno napadale visokog predstavnika i Ustavni Sud Bosne i Hercegovine, koji se opravdano smatraju čuvarima Ustava Bosne i Hercegovine”, navodi Inzko.

“Ovo je također pitanje koje stoji iza zahtjeva Republike Srpske da se uklone strane sudije iz (Ustavnog) suda”.

Ovakve aktivnosti NSRS-a su “propraćene korespondirajućom retorikom”, navodi on, te izdvaja člana Predsjedništva Milorada Dodika kao “najglasnijeg u osporavanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta, nadležnosti i institucija BiH”.

Naveo je da Federacija BiH nastavlja da “pati od hronične disfunkcionalnosti.”

Stranka demokratske akcije i Hrvatska narodna zajednica BiH su “održale svoju dugogodišnje savezništvo” te im se “pridružila multietnička Demokratska fronta” i “većinski bošnjački Savez za bolju budućnost”, navodi on.

“Nisu poduzeti nikakvi koraci za imenovanje nove Vlade Federacije nakon Općih izbora 2018., zbog kontinuiranog insistiranja HDZ-a Bosne i Hercegovine da ovome mora prethoditi izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, navodno kako bi se u njega uključili amandmani da bi se riješilo ono što ta stranka gleda kao na pitanje ‘legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda’, što je uvjet koji je SDA odbio”, podsjeća Inzko.

Stranke u FBiH “nisu napravile nikakav progres” u rješavanju situacije vezane za odluku Ustavnog suda o izborima u Mostaru, navodi on.

“Borba protiv korupcije i suočavanje sa organizovanim kriminalom ostali su uzrok dubokog ukorijenjenog razočarenja javnosti u pravosudni sistem”, navodi visoki predstavnik.

On je podsjetio da u Federaciji nikada nije implementiran zakon iz 2014. Godine, kojim se uspostavlja specijalni odjel za organizovani kriminal.

Priliv migranata u zemlju koji koriste BiH kao tranzitnu zemlju prema EU se nastavio se u posljednjih šest mjeseci ali je “znatno usporio kao rezultat pandemije COVID-19”, navodi Inzko, uz podatak da se trenutno nalazi između 6.500 i 8.000 migranata u zemlji.

“Osiguravanje pristupa privremenom smještaju i hrani u skladu sa humanitarnim standardima su i dalje glavni izazovi s kojima se vlasti Bosne i Hercegovine suočavaju”, navodi Inzko.

“Svi migranti u Bosni i Hercegovini i dalje su smješteni samo u Federaciji, jer vlasti Republike Srpske i dalje odbijaju prihvatiti migrante u ovom entitetu”, dodaje on.

Trendovi u BiH su “alarmirajući” i moraju se zaustaviti i pokrenuti u suprotnom pravcu, navodi on.

“U interesu svih nivoa vlasti je da se ne poništavaju esencijalne reforme, nego da se sprovedu one koje zemlju vode naprijed, koje podržavaju i ojačavaju sigurnost, stabilnost i razvoj zemlje”, stoji u izvještaju.

I pored mnogih izazova, “ja sam nastavio da se suzdržavam od upotrebe mojih ovlaštenja u skladu sa politikom Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira koje nastoji da promoviše donošenje odluka od domaćih vlasti.”

Inzko je naveo da njegova kancelarija i dalje insistira na sprovođenju pet ciljeva i dva uslova koji su definisani jos 2008. godine kao preduslovi za zatvaranje OHR-a.

Također je naveo da nije bilo značajnog napretka u sprovođenju zahtjeva koji se tiču državne i vojne imovine, mada su primjećeni neki pozitivni pomaci, kao što su odluke Ustavnog Suda da poništi zakon donesen u RS-u po kojem poljoprivredno zemljište pripada entitetu kao i da proglasi vode javnim dobrom i vlasništvom države.

Inzko tvrdi da su ti zakoni dio niza mjera koje je RS nastoji da sprovede kako bi imovinu, koja je vlasništvo države, proglasila vlasništvom entiteta i tako je uknjižila u katastar kako bi promovirala ideju da je BiH unija država koja nema suverenitet, teritorijalni integritet, ustavne ovlasti i imovinu.

Vlasti RS-a i pored odluke Ustavnog suda tvrde da su entiteti vlasnici ove imovine.

Nije bilo napretka ni u knjiženju neperspektivne vojne imovine. U Federaciji je i dalje 31 takva lokacija uknjižena na državu, dok Republika Srpska i pored sudskih odluka odbija da uknjiži svih 20 takvih lokacija na svojoj teritoriji.

Naprotiv, najmanje dvije takve imovine su uknjižene na entitet. Jedna od njih je dio aerodroma Mahovljani.

Novo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine se “većinom fokusiralo na projekte za razvoj infrastrukture i migracije”, navodi on, te je nabrojao niz odluka koje su usvojene, uključujući mjere vezane za borbu protiv COVID-19.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad