Dan bijelih traka danas je obilježen u Prijedoru u znak borbe protiv fašzma, segregacije ali i borbe za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora. Šetnjom u tišini i sa bijelim ružama odata je počast za 3.176 ubijenih Prijedorčana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Na današnji dan 1992. godine sa prijedorskog lokalnog radija poručeno je nesrpskom stanovništvu da svoje kuće obilježi bijelim čaršafima, a prilikom izlaska na ulicu da nose bijele trake.
VEZANE VIJESTI
“Ja sam nosila bijele trake i išla u grad tako i gledali su me sa trakama i čaršafe smo svi u komšiluku stavljati, bijele čaršafe da ti se pozna kuća”, rekla nam je Zulka Marošlić iz Prijedora.
Imena ubijene djece sa zvučnika odzvanjala su danas trgom Patria. Prijedorčani šetnjom i sa bijelim trakama, noseći bijele ruže na kojima su ispisana imena 102 ubijene djece odali su počast ubijenim članovima porodica i sugrađanima.
“Ubijen mi je sin od 21 godinu. Ubijen mi je muž od 45 godina. Brat mi je ubijen od 50 godina, a drugu familiju ne mogu ni nabrojati”, kazala je Nejla Barić iz Prijedora.
“Imam samo šestoro u porodici. Dvoje još nismo našli, a ove smo jedno po jedno našli”, rekla je Izeta Karabašić iz Prijedora.
Stotinu i dvije ruže su položene na trg jer spomenika ubijenoj djeci još nema. Osam godina traju pokušaji roditelja i aktivista da se postigne sporazum sa lokalnom vlasti o izgradnji. Jedan od uslova prethodnih godina bio je izgradnja za svu ubijenu djecu Prijedora u protekla dva rata, sada je sporan izbor lokacije.
“Mi smo kao roditelji do sada ponudili sedam lokacija na koje se gradske vlasti nisu očitovale. Na posljednjim sastancima smo se dogovorili da Odjeljenje za prostorno uređenje izradi svoje stručno mišljenje o svim lokacijama”, istaknuo je Fikret Bačić iz Udruženja roditelja ubijene djece Prijedora.
Napretka u pregovorima ima, kaže predsjednik Skupštine grada Mirsad Duratović, ali je pandemija korona virusa usporila čitav proces. Duratović dodaje i da su brojni Prijedorčani vratili se na svoja ognjišta, te da se u poslijeratnim godinama ulažu ogromni napori na izgradnji pomirenja i suživota.
“Prijedorčani, članovi porodica žrtava i bivši logoraši koji su se vratili ali i oni koji se nisu vratili nego samo obnovili svoje kuće dolaze svake godine poslali su jasnu poruku da su za suživot, pomirenje, pa i to famozno praštanje. U ovih više od 20 godina kako smo se vratili ovdje nije počinjen nijedan zločin, odnosno neki nasilni akt”, naveo je Mirsad Duratović, predsjednik Skupštine grada Prijedora.
Procjenjuje se da je kroz logore Kerater, Omarska, Trnopolje prošlo oko 30.000 ljudi, a ubijeno više od 3.000. Za zločine počinjene tokom posljednjeg rata u ovoj lokalnoj zajednici, pred Haškim tribunalom i Sudom BiH osuđena su 54 pripadnika Vojske Republike Srpske i tadašnje prijedorske policije.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
