Ni danas ne jenjavaju reakcije na prijetnje upućene glavnoj tužiteljici državnog tužilaštva, Gordani Tadić. Političke stranke doslovno se nadglašavaju u borbi za neovisno pravosuđe, čiji rad onda, kroz ta ista saopštenja i komentarišu. Kao i u svemu drugome, u pravosuđu za političare igra igru ko je koje nacije.
Da je vrijeme stalo u Bosni i Hercegovini podsjećaju naslovi od prije više od četiri godine – gotovo isti kakve vidimo u medijima danas.- Da li pravosuđe nezavisno i koliki utjecaj ima politika?
– Wigemark: Osuđujemo pokušaje vršenja političkog pritiska
– OHR: Nezavisno pravsouđe temelj svakog demokratskog društva
– Opozicija: Prestati sa pritiscima na Sud i Tužilaštvo
– Sud i Tužilaštvo BiH: Neprimjereno da stranke vrše pritisak
2016. i 2020. – razlika skoro neprimjetna. Pritisak se vrši, pa se pritišće odgovorima da se pritisak ne treba vršiti, a najglasnije su u tome da pravosuđe treba pustiti da radi svoj posao, političke stranke, koje ne bi ni trebale imati veze s pravosuđem.
Pa je li uopšte umjesno da se političke stranke oglašavaju s tim šta se treba desiti?
“Mislim da političke stranke inače ne trebaju oglašavati oko pitanja pravosuđa, oko pitanja bilo kog predmeta”, poruka je Aljoše Čampare, ministra unutrašnjih poslova FBiH.
A ipak su zadnjih dana prštala saopštenja i saopćenja o predmetu Novalić i drugi. Malo SDA, malo HNS, pa opet SDA, pa HDZ, u međuvremenu i opozicija malo kaže svoje. Svi glasni o važnosti neovisnosti pravosuđa, a opet iznad svake informacije – ko je koje nacije. Je li priča o nacijama pritisak?
“To je samo primjer na koji način se upotrebljava pravosuđe u ovoj zemlji za razne političke ciljeve. Ni jedna politička stranka nije stavila nikad na dnevni red ni jednu temu pravosuđa. Njima pravosuđe treba samo kad ga upotrijebe za svoje ciljeve. Ne mislim da se radilo o pritisku nego o jednom smišljenom marketingu”, rekao je Branko Perić, sudija Suda BiH.
Nacionalnost predsjednika VSTV Milana Tegeltije takođe je, kako to kaže Milorad Dodik, bila razlog napada na njega. Ugroženost koja je narativ sve tri vladajuće stranke, prelijeva se od jednih do drugih u ovisnosti od konteksta.
Ko koga pritišće svojom i onom drugom i trećom nacijom, postoji li ikakva druga dimenzija identiteta ljudi u ovoj zemlji, ili se svaka akcija i reakcija bazira na tome ko je bošnjak, ko srbin, ko hrvat?
“To za pravosuđe nije bitno. Ono što se dešava ustvari je da je to dosta prijemćiv argument za širu javnost, to ljudi koriste, mi imamo političare kakve imamo, koji koriste te argumente koji u principu nažalost često i prolaze u javnosti. Ali mogu da kažem da je ozbiljna prijetnja i ozbiljan prtiisak koji se vrši proglašavanjem nosilaca pravosudnih funkcija”, rekao je Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a.
A kad politika završi sa saopštenjima, priča ide dalje. Ne prvi put bilježe se prijetnje nosiocima najviših funkcija pravosudnih institucija. I onda opet u krug – prijave se evidentiraju, međunarodni akteri strogo osude, tome se pridruže stranke, neovisnost policije i pravosuđa ključne su riječi. Riječi. Djela ostaju upitna.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
