"BiH klasičan primjer političkih opstrukcija zbog kojih se ne provode presude"

Vijesti 05. jun 202013:29 > 13:36
PSBiH

Članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) Alma Čolo učestvovala je danas na videosjednici Komiteta za pravna pitanja i ljudska prava PSSE. Izvjestilac, Constantinos Efstathiou sa Kipra, u svom izvještaju naveo je BiH kao primjer zemlje koja ne provodi presude Evropskog suda za ljudska prava.

Na početku sjednice, članovima Komiteta obratio se predsjednik PSSE Rik Daems, koji je govorio o tome da komiteti već pripremaju svoje izvještaje u vezi sa pandemijeom COVID-19 o kojima će se raspravljati na prvoj plenarnoj sjednici PSSE. Prema riječima Daemsa, komiteti se sastaju na video – sjednicama, platforma koju koriste radi odlično, ali očekuju da se ponovo fizički sastanu.

Na sjednici je imenovan Vladimir Vardanyan za izvjestioca za izvještaj o uticaju pandemije Covid-19 na ljudska prava i vladavinu prava.

Članovi Komiteta su raspravljali o prijedlogu izvještaja o provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava (10. izvještaj), nakon čega su usvojili prijedlog rezolucije i prijedlog preporuke. Izvjestilac, Constantinos Efstathiou sa Kipra, u svom izvještaju navodi da još uvijek postoji značajan broj zemalja koje nisu provele presude Evropskog suda za ljudska prava, a neke čak i više od 10 godina ne provode jednu ili više presuda Suda. Izvjestilac je naglasio da parlamenti imaju značajnu ulogu u provedbi presuda Suda, budući da mnoge presude zahtijevaju značajne reforme u državama, često i ustavne promjene. Izvjestilac Komiteta naveo je da je primjer Bosne i Hercegovine, kao i u još nekim državama, klasičan primjer političkih opstrukcija zbog kojih se ne provode presude, što, kako je rekao, onemogućava državi da se kreće naprijed.

Gospođa Čolo je članovima Komiteta iznijela svoj osvrt na činjenicu da BiH još nije provela presude Suda, naročito presude u predmetima Sejdić i Finci, te Baralija protiv Bosne i Hercegovine, upozoravajući na to da kompleksna struktura države otežava provedbu presuda. Takođe, gospođa Čolo je naglasila da je svjesna činjenice da parlamentarci imaju posebno važnu ulogu u provedbi presuda Suda.

Razmatran je i uvodni memorandum na izvještaj o zloupotrebi šengenskog sistema kao politički motivisane sankcije. Izvjestiteljka Irina V. Rukavishnikova naglasila je činjenicu da neke države članice Savjeta Evrope zabranjuju ulazak u šengensku zonu nekim državljanima trećih zemalja. Iako su te odluke zasnovane na obavještajnim podacima, postavlja se pitanje da li je i u kojim slučajevima dopušteno kršenje jednog od osnovnih ljudskog prava, prava na slobodno kretanje, rekla je izvjestiteljka i založila se da se mora ponuditi pravni lijek svima kojima je onemogućen ulazak u zonu Šengena, naročito kada je riječ o spajanju porodica.

U vezi sa uticajem pandemije na ljudska prava i vladavinu prava, predsjednik Komiteta Boriss Cilevics govorio je o tome da je Komitet u proteklo vrijeme organizovao dva webinara uz učešće značajnih ličnosti, uključujući i komesarku Savjeta Evrope za ljudska prava Dunju Mijatović, na kojima se govorilo o odgovoru država na pandemiju COVID-19, odnosno o tome da li su države preduzimale mjere u skladu sa ljudskim pravima.

Članovima Komiteta obratio se generalni direktor Savjeta Evrope za ljudska prava i vladavinu prava Christos Giakoumopoulos, koji je takođe govorio o tome da su analizirane mjere koje su države preduzimale tokom pandemije u smislu poštovanja principa ljudskih prava i vladavine zakona. Naglašeno je da u vanrednim situacijama države imaju mogućnost da prošire marginu dopustivosti nekih mjera, ali se ne smiju prekršiti osnovni principi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima. Predstavljeni su i instrumenti koje je generalna sekretarka Savjeta Evrope ponudila zemljama članicama, a koji služe za poštovanje demokratije, vladavine prava i ljudskih prava u okviru krize uzrokovane COVID-om 19.

Na kraju sastanka članovi su prihvatili plan održavanja sjednica Komiteta do kraja ove godine, saopćeno je iz Sektora za odnosne s javnošću Parlamenta BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad