U BiH se vratila neizlječiva i fatalna bolest koja napada sve sisare: pojavilo se bjesnilo, moramo pronaći izvor virusa - poručili su ranije nadležni. Gošća N1 u Danu uživo bila je profesorica s Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Lejla Velić.
Objasnila je da bjesnilo napada sve sisare, da mogu oboljeti sve toplokrvne životinje.
“Mogla bih reći jedna vrlo ružna smrt, nije bolest, jedna grozna smrt, jer kada se virus neuro-tropa veže za nervne završetke onda tu više lijeka nema”, kazala je prof. Velić.
Šta je ustvari bjesnilo, pojasnila je.
“To je akutna infekcija nervnog sistema. Virus je neuro-tropan, napada nervne završetke i zato je onaj način prenošenja ugrizom najznačajniji pored ogrebotina. On se kreće nervnim završecima do centralnog nervnog sistema i izaziva te promjene”, objasnila je prof. Velić.
Najčešći prenos je konkretno ugrizom, a zabilježen je i slučaj grebanjem.
“Najznačajniji prenos među životinjama je ugriz. Naravno, između životinja i čovjeka je isto tako ugriz najznačajniji. U ovom slučaju s obzirom da u Evropi egzistira silvatično bjesnilo gdje nam je vektor crvena lisica, otuda i kontakt sa psima”, rekla je prof. Velić.
Na važnost o bjesnilu ukazali su i podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Velić kaže da nam ti podaci govore i puno i malo.
“Nekih 59.000 godišnje, to je svakih 9 minuta otprilike, jedan čovjek umre od bjesnila, ali to se odnosi na 150 zemalja koje prijavljuju takve slučajeve. Koliki je broj zemalja koje nemaju razvijen sistem kontrole i prijavljivanja takvih slučajeva? Pretpostavlja se da je taj broj daleko veći”, istaknula je prof. Velić.
Što se tiče statistike u BiH, Velić je navela, da smo imali povećan broj slučajeva osamdesetih, devedesetih i početkom dvijehiljaditih godina.
“Nakon toga smo pristupili velikom IPA projektu, a koji je podrazumijevao oralnu vakcinaciju lisica na ovom području. Imali smo realtivno dobrog uspjeha sve do 2014. godine kada je zabilježen zadnji slučaj bjesnila također kod lovačkog psa. Mjera preventive je napraviti jednu takvu tzv. pufer zonu ili barijeru između divljih ili životinja i čovjeka, a upravo vakcinacijom pasa i mačaka”, kazala je prof. Velić.
Upitali smo je i kako vlasnici kućnih ljubimaca mogu znati da je njihov kućni ljubimac obolio od bjesnila.
“Bjesnilo ima više formi. Najizraženija je furiozna, a ima i ova paralitička forma – tiho bjesnilo. Furiozna je čisto bjesnilo, što i sam naziv kaže bjesnoća – promijenjeno ponašanje. Ljubimac postaje agresivan i promijeni ponašanje. U svakom slučaju vlasnik mora da primijeti promijenjeno ponašanje”, navela je prof. Velić.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
