Konferencija “Dvadeset peta godišnjica genocida u Srebrenici - silovanje kao oblik postizanja ciljeva genocida u BiH“ u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice u BiH održana je danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Na otvaranju konferencije reisu-l-ulema ef. Husein Kavazović naglasio je da silovanje u osnovi nosi genocidnu namjeru počinitelja, kao i istrebljenje.

“Žrtve genocida u Srebrenici posebno boli to što i nakon četvrt stoljeća, nakon pravosnažnih presuda dva međunarodna suda, stotina otkrivenih masovnih grobnica i hiljada svjedočanstava preživjelih, imamo ne samo pojedince, nego i zvaničnike, koji kako u Bosni, tako i u susjednoj Srbiji, a nažalost u posljednje vrijeme i u svijetu, čak i institucionalno odlikuju osobe koje negiraju genocid. Takvi te ljude svjesno ubijaju po drugi put“, kazao je Kavazović i dodao:

“Silovanje spada u najteže zločine protiv čovječnosti, koje u osnovi nosi genocidnu namjeru počinitelja, kao i istrebljenje. Zbog toga žrtvama silovanja dugujemo da se ne jednom u godini, nego svakoga dana upitamo jesmo li radili dovoljno i možemo li kao ljudi, ali i kao država, oličena u tužilaštvu i sudu na svim razinama, ali i zajednica poraditi više da im se pomogne i da se istina o njihovoj patnji čuje. Žrtve ne traže ništa do priznanje njihove patnje i stradanja, oni traže istinu i pravdu, a bez istine i pravde svijet ne opstaje.“

Kavazović je istakao da se Bošnjaci genocida u Srebrenici sjećaju ne zato da bi zaštitili pripadnike svoga naroda, nego zato što žele zaštiti ljudskost na ovom svijetu, ispričati istinu o zlu i dati smiraj žrtvama.

“Vjera nas uči da Bog nije u sili već u pravdi, svijetom treba da zavlada pravedni Božiji zakon, a ne nasilni ljudski zakon jačega, zakon ljubavi, a ne zakon nasilja. Zbog toga pravda, kao Božije načelo, mora biti zadovoljena. Zato smo sigurni da će istina nadvladati i da ćemo svi u sebi naći snage da se suočimo sa prošlošću i nastavimo raditi na izgradnji povjerenja i mira. Vjerske zajednice imaju značajnu ulogu na tom putu i mi u Islamskoj zajednici u BiH smo predani međureligijskom dijalogu i izgradnji pravednijeg društva u kojem neće biti mjesta za veličanje zločina, zločinaca i njihovih političkih projekata. U takav svijet vjerujemo i za njega se zalažemo. Ohrabreni smo kada vidimo da nismo sami i da imamo prijatelje u svijetu koji dijele naše vrijednosti, našu bol, ali i nadu“, naglasio je Kavazović.

Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ-a, rekao je da su od prošle godine počeli intenzivnije počeli sarađivati za udruženjima žrtava silovanja te da su zaključili da se tim ljudima ne daje dovoljno pažnje.

“Odlučili smo da pomognemo koliko mi možemo u njihovome radu ili u životu. Nama je naravno poznato i bolno da imamo jako puno žena i muškaraca, koji su prošli kroz ove neviđene zločine silovanja“, kaže Čolić i nastavlja:

“Naša konferencija je pokušaj da poručimo ovim ljudima, žrtvama ovoga strašnoga zločina da ćemo se staviti na raspolaganje da im pomognemo onoliko koliko mi u IZ možemo.“

Dodao je da je konferencija i pokušaj da se IZ na određeni način usprotivi svima onima koji negiraju genocid i ratne zločine počinjene nad Bošnjacima.

Medina Mehmedović-Mulalić, stručna saradnica u Upravi za vanjske poslove i dijasporu u Udjelu za odnose sa nevladinim sektorom, rekla je da je cilj konferencije da skrene pažnju na značaj pitanja silovanja na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici.

“Masovni logori za žene, ropstva u kojima su naše žene bile, oblik i karakteristike i razmjere silovanja u BiH dokaz su da je on bio dio genocidne namjere. Zbog toga mi želimo da ovo ne odvajamo od genocida. Desio se presedan na Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu da silovanje po prvi put u istoriji ratovanja nije smatrano samo popratnim događanjem, kao što je to prije bilo, nego je ono prvi put okarakterisano kao ratni zločin, kao zločin protiv čovječnosti i da je bilo dio genocidne namjere“, istakla je Mehmedović-Mulalić.

Pojasnila je da s druge strane žele ponoviti ono što je Islamska zajednica u prvim godinama rata učinila, bez da je imala ranije iskustva, kada je pomogla ženama i uputila apele međunarodnoj zajednici da nešto učine.

“To je sve opet zahvaljujući tome što su naše žene nakon svega što su preživjele smogle snage da progovore i da kažu ono što im se desilo. Da su one šutjele, da nisu progovorile, da su svoju traumu i bol zadržale u sebi danas bismo bili još bolnije i još traumatiziranije društvo“, kazala je Mehmedović-Mulalić.

U sklopu konferencije u Gazi Husrev-begovoj biblioteci postavljena je i izložba pod nazivom “Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost“, autora Hikmeta Karčića, koji je istraživač u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu. Tokom konferencije održane su tri sesije: “Život nakon četvrt stoljeća od genocida“, “Silovanje kao sredstvo genocida“ i “Odgovor države i društva na zločine silovanja“.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad