Završen ukop devet žrtava

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, u dolini šehida, završen je ukop još devet žrtava genocida. Devet tabuta prekriveni zelenim pokrovom, ukopani su u svom kaburu.

Nošeni na rukama svojih najmilijih, vječni smiraj našli su: Salko (Ahmo) Ibišević (1972), Hasan (Alija) Pezić (1925), Sead (Huso) Hasanović (1971), Alija (Bekto) Suljić (1969), Hasib (Šaban) Hasanović (1970), Zuhdija (Suljo) Avdagić (1947), Bajro (Ramo) Salihović (1943), Ibrahim (Hamid) Zukanović (1941), Kemal (Husein) Musić (1968).

Ispred duše šehida proučena je hatma i Jasin-i-šerif, kelime-i tevhid, zikr i dove, prigodni ajeti iz Kur'ana, ilahija ‘Šehidi’, Srebrenički inferno. Nakon toga se oglasio i ezan za spajanje podne i ikindije namaza.

Učena je i Salla kojom se oglašava nečija smrt i odaje počast svim nevinim žrtvama genocida. Potom je klanjana i dženaza-namaz koju je predvodio reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef.Kavazović.

Podsjetio je da je prošlo 25 godina od kada su oni koji su bili srpska vojska i policija počinili genocid u Srebrenici. Posljedice tog zla koje se obrušilo na naše živote, kako je rekao, osjećamo svi na mnogo načina u našoj zemlji i u svijetu. Kolika je bila silina zla koja se sručila na Srebrenicu, govori nam i to s kakvim poteškoćama se susrećemo i danas da ga zaustavimo i prekinemo ga.

Reis Kavazović je naglasio da svi dobri ljudi sa svih strana trebaju pomoći Srebrenici, ne tako što će šutjeti o onome što se dogodilo, već upravo tako što će nastojati objasniti odakle je zlo došlo, kako bi ga se razumjelo. Srebrenica bi trebala postati mjesto kulture sjećanja, ne samo na genocid u njoj, već na sve što nam se događalo devedesetih godina prošlog stoljeća.

– Danas smo se okupili na mezarju u Potočarima, da se namazom i dovom sjetimo naših najmilijih. Mi vjerujemo da su naši šehidi živi i da se raduju našem dolasku i svakoj našoj Fatihi koju im proučimo. Neka svaka naša posjeta šehidskom mezaristanu bude naš zavjet da ćemo se okrenuti dobru i miru među ljudima – poručio je reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović u hutbi u Srebrenici.

Sirene u bh. gradovima u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici (VIDEO)

U znak sjećanja na žrtve genocida, danas u 12 sati, u gradovima i općinama širom Bosne i Hercegovine koji su se pridružili ovoj inicijativi oglasile su se sirene povodom Dana sjećanja na genocid u Srebrenici.

Sirene u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici ⁦@N1infoSA⁩ pic.twitter.com/OJExbP3OJq

— Rasim Pavica (@RPavica) July 11, 2020

Građani su pozvani da tokom oglašavanja sirene zastanu ukoliko su u pokretu, zaustave vozilo i izađu ukoliko su na cesti te na taj način odaju počast žrtvama genocida.

“Progonit ćemo odgovorne za genocid nad našom bosanskom braćom i sestrama”

Turski predsjednik Reccep Tayyip Erdogan obratio se video porukom na komemoraciji povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici, jedne od najbolnijih i najsramnijih stranica historije, kako je kazao.

“Danas smo se okupili kako bismo se prisjetili genocida u Srebrenici, jedne od najbolnijih i najsramnijih stranica historije, i kako bismo podijelili bol naše bošnjačke braće i sestara. Iako zbog epidemije koronavirusa ne možemo fizički biti prisutni među vama, naša srca i naše misli su uvijek u Bosni, uvijek uz vas. Na početku bih molio za rahmet za sve naše šehide koji su prije 25 godina nemilosrdno masakrirani, i izrazio saučešće njihovim žalosnim porodicama i rodbini”, naveo je Erdogan.

Prošle godine zajedno smo ispratili naše šehide na put od Sarajeva do Srebrenice, šehide čiji su posmrtni ostaci prošle godine ukopani, poručio je.

Subašić: Nećete nas umoriti i zaplašiti

Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa”, u obraćanju na obilježavanju 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice poručila je da je zakon o zabrani negiranja genocida prevencija da se ne desi novi genocid i rat koji bi pokosio Evropu i cijeli svijet, javlja Anadolija.

“Želim prvo da uputim poruku zločincima: ‘Mi ćemo vas proganjati i nikada nećemo posustati i uvijek će biti neko ko će vas progoniti. To je naše pravo i obaveza. Dobro zapamtite, ne postoji mjesto gdje vas nećemo pronaći i progoniti”, poručila je Subašić.

Johnson: Ima onih koji bi radije da zaborave obim onoga što se desilo

Premijer Velike Britanije Boris Johsnon poslao je video poruku povodom komemoracije i ukopa žrtava na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici. Kako je kazao, ima onih koji bi radije da zaborave ili negiraju obim onoga što se desilo u julu 1995. godine u Srebrenici.

“Prije 25 godina kada je užasan konflikt u Bosni i Hercegovini ušao u treću godinu, Evropa je svjedočila najgorem zločinu na svome tlu od Drugog svjetskog rata. Preko 8.000 uglavnom Muslimana, muškaraca i dječaka je ubijeno u genocidu u Srebrenici i više od 20.000 žena i djece je prisilno deportovano. Želio bih vam se još jednom pridružiti u žalosti nad žrtvama tih užasnih događaja i da stanemo uz porodice u borbi za pravdu. Kao u mnogim slučajevima iz ovog konflikta koji je donio nasilje i razaranje širom Zapadnog Balkana, mnoge porodice još uvijek ne znaju šta se dogodilo sa njihovim voljenim – mnogi počinioci još uvijek nisu dovedeni pred lice pravde. Također ima onih koji bi radije da zaborave ili negiraju obim onoga što se desilo. Ne smijemo dozvoliti da se ovo desi. To dugujemo žrtvama i budućim generacijama da se sjećaju Srebrenice i da osiguramo da se više nikada ne ponovi”, kazao je.

Ursula von der Leyen: Srebrenica je i dalje otvorena rana na evropskoj savjesti

Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, kazala je povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici da je Srebrenica i dalje otvorena rana na evropskoj savjesti.

U svojoj video poruci ona se obratila preživjelim majkama Srebrenice, članovima porodica i prijateljima onih koji su izgubili živote.

“Neke rane ne zacijele decenijama. Nakon četvrt vijeka, Srebrenica je i dalje otvorena rana na evropskoj savjesti. Neke majke nikada nisu pronašle konačni smiraj za svoju djecu. Neke od raseljenih porodica nikada se nisu vratile u svoje domove. Preživjeli koji se i dalje bude usred noći. Kao žena, majka i supruga, mogu samo pokušati da zamislim dubinu vašeg bola. Srcem sam uz vas. Teško je i pojmiti razmjere ove ogromne tragedije. Danas oplakujemo i sjećamo se. Uz vas smo u žalosti , sjećamo se sopstvenih grešaka, dok tražimo pravdu ,radimo na pomirenju”, navela je von der Leyen.

Trudeau: Genocid u Srebrenici-tamni period historije koji ne smijemo zaboraviti

Kanadski premijer Justin Trudeau obratio se povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici kazavši da su dešavanja iz jula 1995. godine tamni period historije koji nikada ne smijemo zaboraviti.

“Danas se Kanada pridružuje zajednicama i zemljama diljem svijeta u odavanju počasti sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici. To je tamni period historije koji nikada ne smijemo zaboraviti. I, dok obilježavamo 25. godišnjicu ove tragedije, zavjetujemo se da ćemo pamtiti i štovati one koji su nepravedno patili i izgubili živote. Žalimo sa porodicama žrtava, njihovim prijateljima i najmilijim. Odajemo počast preživjelima koji nastavljaju da žive sa bolnim sjećanjima i koji se i dalje bore za istinu i pravdu”, kazao je Trudeau.

Kanada, kako je naveo, nastavlja biti predani član Vijeća za implementaciju mira i pomagati Bosni i Hercegovini u uspostavljanju stabilne, multietničke i ekonomski održive demokratije.

Bill Clinton: 11. juli je puno više nego mračno doba u historiji BiH

Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton kazao je povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici da je 11. juli puno više nego mračno doba u historiji Bosne.

“Zaista sam zahvalan na prilici da vam kažem par riječi na 25. godišnjici genocida. 2003. godine bio sam počašćen da sudjelujem u posvećenosti Memorijalnog Centra Srebrenica u Potočarima, i mezarja. Bila mi je čast da se vratim prije pet godina na 20. godišnjicu ubijanja. Nikada neću ni taj dan zaboraviti. Bilo je zaista dirljivo za mene svaki put, svaka prilika da nastavljam doprinositi tako što dajem svoj glas onima širom svijeta koji žale za porodice ubijenih. Da podržim kontinuirane napore ostvarivanja pravde za one kojih više nema i da se vrate njihovi ostaci i da se dovedu kući, u konačno mjesto smiraja“, kazao je Clinton u uvodnom dijelu svog obraćanja.

Izrazio je zahvalnost na prilici da obilježi ovu godišnjicu jer 11. juli je, kako je naveo, puno više nego mračno doba u historiji Bosne.

“On je uznemirujući podsjetnik užasne cijene svima nama kada okrenemo naša leđa čovječanstvu. Širom svijeta, konflikti bazirani na etničkoj, rasnoj i vjerskoj pripadnosti nastavljaju da donose neizdrživu patnju i gubitke porodicama, urušavanje društvima i ekonomijama i srceprajuće, srceparajuće brojke izbjeglica. Isuviše puno ljudi na Zemlji danas može se lično poistovjetiti sa majkama, ženama i djecom koji su izgubili svoje voljene u Srebrenici. 25 godina kasnije čini se da nismo puno toga naučili na mnogo mjesta. Čak i kada ste ispoštovali teške političke kompromise Dejtonskog sporazuma i najvažnije – sačuvali ste mir. Važnije je sada nego ikada da se sjetimo da u Bosni i širom svijeta istinska demokratija zahtijeva istinsku posvećenost inkluzivnom društvu, uključujući zajedničko odlučivanje, posvećenost vladavini prava i otkrivanje teške istine o prošlosti kako biste bili slobodni graditi drugačiju budućnost“, poručio je

Inzkova poruka: Političar koji je odlukom duboko uvrijedio sve žrtve rata

Visoki predstavnik Valentin Inzko kazao je da se 25 godina nakon genocida u Srebrenici suočavamo sa prekrajanjem povijesnih činjenica, relativiziranjem zločina pa čak i sa glorificiranjem osuđenih ratnih zločinaca.

“Poštovane majke, preživjeli i rođaci žrtava. 25 godina od genocida nismo u mogućnosti obilježiti na način kako smo planirali. Virus je onemogućio putovanja i masovna okupljanja. No, virus ne može spriječiti okupljanje plemenitih srca širom svijeta da se danas sjećaju i mole za srebreničke žrtve”, kazao je Inzko.

Poručio je da se danas na vječni počinak ispraćaju posmrtni ostaci samo devet žrtava i da se, nažalost, još uvijek se traga za masovnim grobnicama širom zemlje.

“Stoga molim sve ljude koji imaju informacije da ih daju nadležnim institucijama. Nažalost, suočavamo se sa prekrajanjem povijesnih činjenica, relativiziranjem zločina pa čak i sa glorificiranjem osuđenih ratnih zločinaca. Niko nije osudio nijedan narod, nema loših naroda, samo loših osoba. Međutim, dati ime studentskom domu po presuđenom ratnom zločincu je neljudski i anticivilizacijski, to je izrugivanje univerzalnim ljudskim vrijednostima. Tom odlukom je taj političar duboko uvrijedio sve žrtve rata. Stoga ga pozivam i molim da skine ploču koju je postavio i promijeni ime studentskog doma u ime budućnosti novih generacija. Pozivam i sve političara da donesu zakon o zabrani negiranja genocida kako bi se u budućnosti izbjegli ovakvi slučajevi”, naveo je Inzko.

Brammertz: Genocid u srcu Evrope, samo dvije generacije poslije holokausta

Serge Brammertz, glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove, kazao je da je genocid u Srebrenici bio jedan od najmračnijih trenutaka u novijoj istoriji. Desio se u srcu Evrope i to samo dvije generacije poslije holokausta.

“Danas se okupljamo u znak sjećanja na hiljade očeva, braće i sinova ubijenih prije dvadeset pet godina. Iako danas možemo biti zajedno samo duhom, mi takođe nismo sami. Širom svijeta mnogi će zastati danas da odaju počast sjećanju na Srebrenicu. Genocid u Srebrenici bio je jedan od najmračnijih trenutaka u novijoj istoriji. Još jedan genocid u srcu Evrope, samo dvije generacije poslije holokausta. Visoki rukovodioci su, pred očima svijeta, koristeći propagandu potpirivali etničku mržnju i dehumanizovali svoje susjede. Ljudi s vrha moći koristili su tu moć da terorišu i uništavaju, samo zbog toga što su žrtve bile muslimani”, kazao je Brammertz.

Komemoracija žrtvama u toku

Intoniranjem himne Bosne i Hercegovine i obraćanjem dužnosnika počela je zvanična komemoracija za žrtve genocida u Zaštićenoj zonu Ujedinjenih nacija u Srebrenica koji je počinjen u julu 1995. godine.

Više od 35 predsjednika i premijera država svijeta snimilo je video-poruke koje će biti emitirane u okviru obilježavanja 25. godišnjice najvećeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Delegacije i zvanice, kao i učesnici Marša mira 2020. godine, zbog pandemije koronavirusa ne mogu prisustvovati obilježavanju godišnjice, a samim tim, mali broj ljudi ove godine moći će klanjati dženazu ubijenim Srebreničanima.

Nakon obraćanja, planiran je vjerski dio programa obilježavanja i dženaza za ukop devet žrtava genocida: Salko (Ahmo) Ibišević (1972), Hasan (Alija) Pezić (1925), Sead (Huso) Hasanović (1971), Alija (Bekto) Suljić (1969), Hasib (Šaban) Hasanović (1970), Zuhdija (Suljo) Avdagić (1947), Bajro (Ramo) Salihović (1943), Ibrahim (Hamid) Zukanović (1941).

Brojni gosti na komemoraciji

Brojni bivši i sadašnji državnici te predstavnici organizacija odat će danas počast žrtvama genocida u Srebrenici video obraćanjima na programu obilježavanja 25. godišnjice u Potočarima.

Obraćanja pratite i na linku OVDJE.

Među njima su: bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton, princ od Walesa Charles, predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan, princ Kraljevine Saudijske Arabije Faisal bin Farhan Al-Saud, glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz, predsjednik Rezidualnog mehanizma za kaznene sudove za bivšu Jugoslaviju Carmel Agius, visoki predstavnik Valentin Inzko, američki državni tajnik Michael Pompeo, premijer Velike Britanije Boris Johnson, predsjednik Republike Francuske Emmanuel Macron i predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier.

Između ostalog, obratit će se sadašnji i bivši državnici: Malezije Muhammed Mahatir, Kraljevine Belgije Philippe Goffin, Kraljevine Danske Jeppe Kofod, Češke Republike Tomáš Petříček, Republike Litvanije Linas Linkevičius, Bugarske Bojko Borisov, Kanade Justin Trudeau, Republike Italije Giuseppe Conte, Luksemburga Xavier Bettel, Malezije Muhyiddin Yassin, Kraljevine Nizozemske Mark Rutte, Kraljevine Norveške Erna Solberg, Islamske Republike Pakistan Imran Khan, Kraljevine Španije Pedro Sánchez, Kraljevine Švedske Stefan Löfven, Republike Albanije Ilir Meta, Republike Austrije Alexander van der Bellen, Republike Azerbejdžan Ilham Aliyev, Republike Hrvatske Zoran Milanović, Republike Finske Sauli Niinistö, Irana Hassan Rouhani, Crne Gore Milo Đukanović, Republike Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, Republike Slovačke Zuzana Čaputová, Republike Slovenije Borut Pahor i Švicarske Simonetta Sommaruga.

Očekuje se i obraćanje predsjednika Organizacijskog odbora i aktuelnog zamjenika načelnika opštine Srebrenica Hamdija Fejzić i predsjednice Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa” Munire Subašić.

Među govornicima bit će i predstavnici institucija Evropske unije i Ujedinjenih nacija Marija Pejčinović Burić (Vijeće Europe), Thomas Greminger (OSCE), David-Maria Sassoli (Evropski parlament), Charles Michel (Europsko vijeće), Ursula von der Leyen (Europska komisija) te Antonio Guterres (Ujedinjeni narodi).

Odavanje počasti žrtvama genocida svojim govorom zaključit će predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

Mašović: Krećemo se ka kraju ponalaska žrtava genocida

Dugi niz godina bilježi se trend pada broja žrtava koje se pronalaze, identifikuju i sahranjuju u Potočarima. Amor Mašović iz Instituta za nestale osobe BiH kazao je za N1 kako je razlog taj što je broj pronađenih žrtava genocida dosegao broj od 7.200.

“Sve je manje žrtava koje se mogu pronaći, ako uzmemo u obzir da jedan broj žrtava nikada neće biti pronađen. Mi se krećemo ka kraju pronalaska žrtva, ne samo u Srebrenici već generalno u BiH. Imamo žrtvu koja je identifikovana prije 14 godina, ali porodica do sada nije smogla snage da ukopa nadajući se da će u proteklom periodu biti pronađeni i dodatni skeletni ostaci. Mi ćemo već u ponedjeljak početi s kompletiranjem žrtava koje su ovdje ukopane”, rekao je Mašović.

Kazao je kako razmišljaju o tome na koji način će postupiti sa žrtvama koje nikada neće biti pronađene te poručio da će prema želji porodica, svaka žrtva imati nišan s imenom i prezimenom bez obzira da li su u mezaru posmrtni ostaci.

Porodice i prijatelji žrtava pristižu u Potočare

Porodice ubijenih žrtava genocida u Srebrenici, komšije i prijatelji pristižu u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari gdje će danas biti klanjana dženaza-namaz za devet identificiranih žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine.

Zbog mjera poduzetih zbog širenja koronavirusa ove godine, na 25- godišnjicu genocida počinjenog ‘95. na području Srebrenice, nema organizovanih dolazaka iz različitih dijelova BiH, kao što je to bio slučaj ranijih godina.

Ove godine ne očekuje se dolazak velikog broja građana.

Porodice, rodbina i prijatelji od jutarnjih sati obilaze mezarje Memorijalnog centra gdje uče Fatihe ranije ukopanim članovima svojih porodica.

Jovanović: Scene pakla tih julskih dana vječna su opomena

“Dvadeset i pet godina od genocida u Srebrenici, kada je preko osam hiljada nedužnih stradalo samo zato što su druge vjere, nacije i kulture, nalazimo se u istim onim rovovima koji su davno iskopani, bez snage da iskoračimo dalje”, rekao je srbijanski političar Čedomir Jovanović odavajući počast žrtvama genocida u Srebrenici.

Ističe da “scene pakla tih julskih dana, ta ljaga i sramota koja je od ljudi od napravila zvijeri, vječna su opomena i podsjećanje da zlo koje je postojalo te 1995. godine nikada ne smije i ne može biti zaboravljeno”.

“Sudske presude Mladiću i Karadžiću mala su utjeha za majke, od kojih su mnoge i umrle ne uspijevajući da nađu kosti svojih sinova, jer naše nesuglasice i ratove ne može da ispravi Hag, njih će ili ispraviti život ili će se zlo vratiti u još gorem obliku. Ne postoje godine zatvora koje mogu nadoknaditi ijednu izgubljenu glavu, niti postoje riječi kajanja kojima se neko može obratiti porodicama streljanih, jer ljudski um ne može ni da zamisli kako izgleda kada već izmučene i izmrcvarene ljude vodite na pogubljenje i u tome uživate. Svakog trenutka kada razmišljam o tome, stidim se onih koji su pomislili da uzimaju pravdu u svoje ruke pričajući o nekakvoj osveti, nesvjesni da pišu najcrnju istoriju Srbije poslije koje više ništa ne može i nije bilo isto. Taj stid se pretvara u tugu kada razmišljam koliko nam malo treba da opet stavimo svojoj djeci puške u ruke, jer mi svoje obračune nismo završili, mi smo ih samo, nažalost, prinudno prekinuli, čekajući da generacije poslije nas naprave odnose koji moraju postojati da bi i Srbi i Bošnjaci mogli da žive“, kaže Jovanović.

Suljagić: Vodi me misao o Emiru Sulejmanoviću

“Ja jučer razmišljam o Emiru Sulejmanoviću, djetetu koje je rođeno pod bukvom i čija karijera i život svjedoče otpornosti ovog naroda. Trebao bi biti inspiracija svima nama i to je nešto o čemu želim da razmišljam i da me danas drži u životu”, kazao je za N1 direktor Memorijalnog centra Potočari, Emir Suljagić.

“Memorijalni centar radi i nastavit će raditi svoj posao. Mišljenja poput Dodika, Grujičića.. Vi ćete danas vidjeti 47 ministara, premijera, sekretara koji su složni u tome što se desilo, a na drugoj strani ako treba da stoje Grujičić, Dodik i Ivancov, ja sam s tom raspodjelom uloga sasvim zadovoljan“, kazao je Suljagić u razgovoru sa Zvonkom Komšićem.

“Na današnji dan tačno prije 25 godina smo se zadnji put vidjeli”

“S jedne strane će biti lakše, znat ću gdje mu je kabur i gdje mogu dovesti unučad njegovu i praunučad da vide gdje im je dedo ukopan. 25 godina sam imao kad smo se rastali”, kazao je za N1 Bahrudin Salihović koji danas u Potočarima kopa svog oca.

“I ja sam preživio genocid, na današnji dan tačno prije 25 godina smo se zadnji put vidjeli”, kazao je kroz suze.

Kratko je prepričao kako je izgledao “Put smrti” koji je i sam prošao.

“Kod prve zasjede, granate su počele, pucanje sa svih strana.. On je bio iza mene, nosio je ruksak sa hranom jer sam ja bio ranjen prije. On je bio zdrav, okrenuo sam se da vidim gdje je, nije ga bilo nigdje. Dva dana sam proveo u krugu od kilometar, tražeći ga među mrtvima. Nisam ga uspio naći, ponadao sam se da je otišao naprijed. Krenuo sam i ja, deveti dan sam prešao na slobodnu teritoriju”, priča Bahrudin Salihović.

Fra Franjo Ninić: Srebrenica je tragedija ljudskosti

Fra Franjo ističe kako cijela javnost ovih dana pokušava shvatiti što se tih dana 1995. godine, od 5. do 11. jula, događalo u Srebrenici. Ono što svi mi, nebitno kojoj nacionalnoj zajednici pripadali, trebamo znati je da se tada dogodila, kako je rekao, tragedija ljudskosti i elementarne humanosti.

“To više nije vezano za međunacionalne sukobe niti mržnju koja kod nas postoji. Tamo je došlo do propasti naše ljudskosti. Ako bismo to uspjeli vidjeti i samima sebi to podsvijestiti, možda bismo mogli spoznati i što se u Srebrenici 1995. godine dogodilo. Jedno su političke konotacije i njihova tumačenja, kao i presude međunarodnih sudova. Međutim, ono što ne bi smjelo biti predmetom negiranja je tragedija ljudi koji su nemilosrdno ubijani i svirepo mučeni i do kraja dehumanizirani”, smatra fra Franjo Ninić.

Kanada obilježila 25. godišnjicu genocida u Srebrenici

Povodom 25. godišnjice od genocida u Srebrenici gradonačelnici kanadskih gradova Toronto, Hamilton, London, Niagara Falls, Windsor, St. Jones, Halifax, Fredericton i Saskatoon su proklamacijama proglasili 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Ovim proklamacijama pokazuje se ljudsko dostojanstvo i solidarnost sa žrtvama genocida u Srebrenici i BiH.

Proklamacije su još jedan u nizu velikih doprinosa istini o agresiji na RBiH i genocida nad Bošnjacima i doprinos pravdi za žrtve tih zločina.

Poruka Angeline Jolie

Angelina Jolie poslala je video poruku kojom je obilježila 25. godišnjicu genocida u Srebrenici. U svojoj poruci Jolie je uputila svoje saučešće i poštovanje preživjelim, ali i svim građanima Bosne i Hercegovine.

“Danas mislim na Majke Srebrenice i sve ostale preživjele, čiji su muževi, braća i sinovi ubijeni u genocidu prije dvadeset i pet godina. Mislim i na žrtve, posebno djecu, kojim je uskraćena prilika da žive, vole i imaju vlastite porodice. To je gubitak koji se ne može opisati riječima. Mislim i na sve ljude Bosne i Hercegovine, tu divnu srcoliku zemlju koja je u srcu Europe, i koja mi je dala toliko dragih prijatelja i prekrasnih iskustava, i koja će mi dovijeka simbolizirati snagu, toplinu i dostojanstvo. Svim Bosancima i Hercegovcima: šaljem vam moje saučešće i poštovanje, saosjećam sa vama”, poručila je Jolie.

Na 25. godišnjicu genocida u kabure će biti spušteni posmrtni ostaci devet žrtava

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari danas, na 25. godišnjicu genocida počinjenog 1995. godine na području Srebrenice, zaštićene zone UN-a, devet porodica u kabure će spustiti posmrtne ostatke svojih najmilijih.

Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Salko (Ahme) Ibišević iz Ljubovije, koji je imao 23 godine kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2001. godine u sekundarnoj masovnoj grobnici Liplje, u općini Zvornik.

– Porodica je smogla snage da njegove posmrtne ostatke identificira tek 19 godina kasnije, u martu ove godine, kada je i dala saglasnost za ukop na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Potočari – kazala je Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić.

“Devet dana jula srebreničke tragedije crna strana istorije srpskog naroda”

“Najprije kao čovjek i Srbin, a onda kao otac, brat i sin, a tek onda kao predsjednik RS moram reći da je ovih devet dana jula srebreničke tragedije crna strana istorije srpskog naroda. Učesnici ovog zločina ne mogu se opravdati nikome i ničim. Onaj koji je činio ovakav zločin i pri tome se možda pozivao na narod kome pripada, po imenu i prezimenu činio je zločin i prema vlastitome narodu.”

Ove riječi ostaće upamćene kao jedino službeno priznanje iz Republike Srpske da su se u Srebrenici desile masovne egzekucije. Iako zločin genocida nije priznat, u Izvještaju Komsije za Srebrenicu iz 2004. godine, koju je osnovala Vlada RS-a na zahtjev Doma naroda Paralementa BiH, navodi se da je više hiljada Bošnjaka likvidirano u julu 1995. godine.

Za genocid i zločine u Srebrenici 700 godina zatvora

“Genocid označava bilo koje od sljedećih djela, počinjeno s namjerom da se u cijelosti ili djelimično uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva. U genocidna djela ubraja se ubijanje pripadnika grupe i nanošenje teške tjelesne ili duševne povrede pripadnicima grupe.” (Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, Generalna skupština UN-a 1948.)

Radislav Krstić, general-major u VRS i zapovjednik Drinskog korpusa prva je osoba u Haškom tribunalu osuđena za zločin genocida. Kazna zatvora od 46 godina, kasnije će biti smanjena na 35 godina. Kako je prilikom izricanja persude kazao sudija Almiro Rodrigues radilo se o smišljenoj odluci da se muškarci ubiju, koja je donesena uz punu svijest o tome kakve posljedice će ta ubistva imati po grupu u cjelini.