Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, kazala je povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici da je Srebrenica i dalje otvorena rana na evropskoj savjesti.

U svojoj video poruci ona se obratila preživjelim majkama Srebrenice, članovima porodica i prijateljima onih koji su izgubili živote.

“Neke rane ne zacijele decenijama. Nakon četvrt vijeka, Srebrenica je i dalje otvorena rana na evropskoj savjesti. Neke majke nikada nisu pronašle konačni smiraj za svoju djecu. Neke od raseljenih porodica nikada se nisu vratile u svoje domove. Preživjeli koji se i dalje bude usred noći. Kao žena, majka i supruga, mogu samo pokušati da zamislim dubinu vašeg bola. Srcem sam uz vas. Teško je i pojmiti razmjere ove ogromne tragedije. Danas oplakujemo i sjećamo se. Uz vas smo u žalosti , sjećamo se sopstvenih grešaka, dok tražimo pravdu ,radimo na pomirenju”, navela je von der Leyen.

Danas je cijelom svijetu jasno da nismo ispunili svoju obavezu da zaštitimo one kojima je naša zaštita bila najpotrebnija, stoji u poruci predsjednice Evropske komisije,.

“Prošlost se ne može promijeniti ili vratiti, ali smo dužni da se sjećamo, dužni smo da govorimo i djelujemo. Nikad više prolijevanja krvi u ime rase ili religije. Da se ne ponovi genocid. Nikad više. Jer – rasizam nije nestao s naših ulica, ni s naših društvenih mreža, pa čak ni iz političkog diskursa. Dani poput ovog nas podsjećaju na krhkost mira. Podsjećaju nas koliko je ključno podržati one koji premošćuju razlike – zbližiti zajednice i pomoći oporavku onih kojima je oporavak potreban”, navela je.

Kako je kazala, Bosna i Hercegovina je u 25 godina,prešla dalek put u ponovnom uspostavljanju povjerenja, u zemlji i unutar zajednica.

“Za istinski procvat mira, Bosni i Hercegovini je sada potrebno da njeni lideri povedu zemlju naprijed, kroz priznanje stradanja i međusobno uvažavanje. Sjećanje ostaje, a budućnost tek predstoji da se ispiše budućnost. Ima nade u Srebrenici i u Bosni i Hercegovini. Mladi širom zemlje se osjećaju Evropljanima, izvan okvira etničkih podjela. Tu je i otvoreni put koji Bosnu i Hercegovinu i sve zemlje Zapadnog Balkana može povesti u Evropsku uniju. Odavanjem počasti i sjećajući se, radimo na drugačijoj budućnosti Srebrenice i Evrope. Pomirenje u gradu, u zemlji, u ujedinjenoj Evropi”, stoji u poruci Ursule von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.

Ove godine u mezarju u Memorijalnom centru u Potočarima kopa se devet žrtava genocida iz jula 1995. godine.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su smiraj pronašle 6.643 žrtve genocida, a traga se za još više od 1.000 nestalih Srebreničana. Do sada su u mezarju Memorijalnog centra ukopana 432 maloljetnika i 26 žena. Od tog broja 19 je žena žrtava genocida, a ostale su stradale tokom 1992. godine. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 570 različitih lokaliteta.

Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

U napadu na “zaštićenu enklavu UN” Srebrenica, u julu 1995. godine, koji su izvele jedinice tadašanje Vojske Republike Srpske pod komandom haškog osuđenika Ratka Mladića, ubijeno je više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, a na desetine hiljada žena, djece i starijih ljudi deportovano ili je spas bilo prinuđeno tražiti u okolnim šumama, tražeći put ka slobodnoj teritoriji na području Tuzle.

Pred Tribunalom u Haagu te sudovima u regionu, za genocid počinjen u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad