Brojne vremenske nepogode, male otkupne cijene, nedostatak posticaja i radne snage, obeshrabruje poljoprivredne proizvođače u BiH. Ipak, ima onih koji su se uhvatili u koštac sa svim tim problemima kao što su mještani Svojata u Živinicama koji ove godine obaraju rekorde u proizvodnji krastvca kornišona.
Već 13 godina Elvira Konjević uzgaja kornišone. Od jednog dunuma dobije najmanje sedam tona.
“Mi beremo svaki dan. Ujutru. U početku su manje berbe. Kasnije kada bude više, angažujem još jednog radnika. Radimo samo ja i dijete. Muž pomogne kad može jer je inače na poslu”, kazala je.
Porodično se proizvodnjom krastavca bave i Selimovići na dunum i po zemljišta. Nakon branja, ide klasiranje.
“Prva klasa izgleda od 3-6 cm, ovi mali. Druga je od 6-9cm , a treća od 9-12 cm. U tegle kada se kisele da budu jednaki u jednoj tegli ovi, a ovi mali da su jednaki za drugu. Ne miješaju se. Ovi mali su skuplji jer treba dosta više vremena i krastavca za jedan kilogram”, kazala je Cura Selimović.
Za ovu gomilu od nekoliko stotina kilograma, potrebno je oko tri sata razabiranja, kažu Selimovići.
“Kažem, brzina puta vještina. To navikneš. Za svoj život možda sam sto tona krastavca prebrala”, dodala je.
I mlađa populacija stanovništva u Svojatu zasadila je parcele kornišona čiji uzgoj nije komplikovan, priča nam Ermina.
“Prije dolaska sadnica, pripremo gredice, foliju, mrežu, sistem, udarimo direke, pripremimo bure, sve. Poslije sadnica, imaš par dana vremena da ih uskladiš prskanjem i tim svim do tićeva. Poslije tićeva navodiš na mrežu, onda počinje berba. Nemaš nekih opterećenja da cijeli dan radiš”, kazala je.
U blizini Erminine kuće, je udruženje koje i njene i druge krastavce, otkupljuje. Udruženje ima 50 članova proizvođača koji uzgajaju kornišon Kibriju.
“Prva klasa je 1, 50 KM, druga 0, 75 KM, a treća 0, 15 KM . Cijena je solidna u odnosu na protekle godine kakva je bila. Moramo biti zadovoljni i raditi uzgoj, posvetiti se maksimalno da bi uspjeli u proizvodnji kornišona. Kod naših proizvođača trenutno je stanje zadovoljavajuće”, kazao je Jasmin Selimović, UG Kornišon Svojat, Živinice.
Zagarantovan otkup i redovna isplata posticaj je proizvođačima da zasiju ovu povrće. Dodatni prihod dobro je došao u svakom domaćinstvu.
“Lijep je prihod. Muž mi radi i ovo nam je neka vrsta zanimacije. Dodatni prihod sebi stvaramo. Nemamo puno, hiljadu struka. Lijepo se nabere. Nije teško. Pored ostalih poljoprivrednih djelatnosti, bavimo se i ovime i stignemo sve”, kazala je Ermina.
“Ma, ja zimi ne mogu u kući biti. Jedva čekam ljeto da idem vani. Što se tiče otkupa i svega, zadovoljni smo. Sve je u redu. Kada se na kraju svedu računi, sve je dobro. Ja prezadovoljna”, istakla je Elvira Konjević.
Kornišone iz Svojata otkupljuje Zemljoradnička zadruga Gračanka iz koje svaki dan oko 20 tona krastavca ode na tržište Evropske unije.
Oko 100 tona kornišona dogovoreno je ove godine za otkup. Dnevno se uberu dvije, tri tone. Osim plodne godine, za to je potrebno i volje i truda čega mještani Svojata imaju na pretek.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
