"Korona zakoni" koji su na snazi u kantonima Federaciji Bosne i Hercegovine izazivaju brojne kontroverze u javnosti. Jedan od glavnih razloga je taj što su kladionice u Hercegovačko-neretvanskom kantonu dobile poticaje nakon pandemije. Dok brojne kompanije u tom bh. entitetu nemaju ili imaju malu pomoć nadležnih, oni koji su i tokom ograničenja rada poslovali putem online klađenja, dobivaju podršku nadležnih, za svaku poslovnicu.

Dok poznati psiholog i onaj koji pokušava pomoći ovisnicima o kladionici konstatuje kako su vrtići dobili 1.500, a kladionice u HNK 2.100 KM, odnosno ukupno blizu 150.000 za sve njih u ovom kantonu, Vlada kantona ne vidi ništa sporno u ovoj pomoći. Nisu spremni, kažu, kršiti doneseni “korona zakon” pred kojim su svi jednaki, a u kladionicama takođe rade, kako kažu, majke, sestre, kćeri.

“Ono što je ključno u cijeloj ovoj priči je procedura i pravila koja su vrlo jasno prezentirana. Dakle, zakon je imao svoj put, Vlada ga je utvrdila, on je u skupštinskoj proceduri dobio podršku i svako ko je sudionik provedbe ovog zakona, mora postupati isključivo prema njemu”, kaže Pero Pavlović, portparol Vlade HNK.

Nije ništa sporno u pomoći bilo kome u doba pandemije, odnosno korona krize, ali je potrebno da u njoj budu svi jednaki. Primjer je firma “Intral” iz Tuzle koja se bavi proizvodnjom obuće. Tri stotine radnika će na biro zbog smanjenja ugovorene količine od kupca. Vlada FBiH je dala subvencije doprinosa za dva mjeseca, ali to nije dovoljno…

“Mi znamo koje su mjere donesene. Da li će sada te mjere inplicirati da se ublaži u nekom dijelu ovo što se dešava. Vjerovatno će se posegnuti za nekim novim mjerama koje treba da budu interventne da se ne dešava ovo što se dešava. Ove mjere koje su do sada bile mi smo imali neke mjere koje su ublažile jedan dio, međutim ovo su ipak veliki tektonski poremećaji koji nisu mogli amortizirati u tom trenutku“, ističe Alija Šehović, direktor kompanije “Intral BiH”.

Još jedan primjer je tuzlanski aerodrom, kojem je Vlada FBiH obećala pomoć od 930.000 KM, a dobio je polovinu od tog iznosa, kao pomoć u doba korona krize, jer nekoliko mjeseci sa aerodroma nije poletio, a ni sletio ni jedan avion. Letovi su se vratili, ali u daleko manjem postotku, nego prošle godine u ovom periodu.

“Vjerovatno će morati doći do smanjenje plata. I ovu narednu platu koju pripremamo za isplatu ovih dana smo već umanjili za 20% svim radnicima, da bi na neki način mogli projektovati ili napravili neku projekciju do kraja godine, da ne bi radnici ostajali bez plate”, otkriva Esad Mujačić, direktor Aerodroma Tuzla.

No, vratimo se kladionicama. U Vladi HNK kažu kako nekome kome nešto pripada po zakonu ne može se okarakterisati kao kršenje zakona, jer su svi subjekti pred njim isti. Iako su prilikom donošenja “korona zakona” odbijeni brojni amandmani koji bi postavili prioriteti u podjeli poticaja, u samoj Vladi kažu da su u krizi svi jednaki, iako su kladionice, istina imale manje prihoda, online klađenje je bilo aktuelno u vrijeme “lockdowna”. No u Vladi HNK imaju i pojašnjenje zašto se o o ovome sada govori

“Činjenica je da je ovo vrijeme u predvečerje izobra, da su se pojavili i pojavljuju se sveznalice. Najveći dosezi demokracije, to je kada neko u određenom zakonodavnom tijelu dobije podršku i kada određeni akt u redovitoj zakonskoj i parlamentarnoj proceduri dobije podršku, njega se treba provoditi, jer je to obveza”, tvrdi Pavlović.

Obaveza je i plaćanje poreza, a brojne kladionice, među 3.728 ostalih dužnika Poreskoj upravi, zaključno sa juni mjesecom, duguju milionske iznose. Ipak, u ovoj stavci zakon se ne poštuje, bar ne od pojedinih.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad