Hrvatska ne odustaje od gradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada uprkos protivljenju lokalnih vlasti i građana, te oštrim reakcijama iz Bosne i Hercegovine.
Zašto BiH još nema ekspertnog i pravnog tima, Saša Magaziović smatara odgovornom ministaricu vanjskih poslova BiH Biseru Turković.
A vrijeme leti…
Hrvatska je vrlo dobro iskoristila pandemiju. Izabran je izvođač radova za izradu studija uticaja na okoliš, kroz hrvatski Sabor prošla je revidirana strategija koja je lokaciju potvrdila. Bh. strani obećana je još jedna mješovita komisija koja treba da utvrdi stanje.
Da još jednom podsjetimo o kakvoj se priči radi.
U odlagalište koje bi blio smješteno na Trgovskoj gori, nekadašnjoj kasarni Čerkezovc, nekoliko stotina metara udaljenoj od prvih vodozahvata u BiH, bilo bi stacionirano 50 posto otpada koji je od 1984. godine potrošen u elektrani Krško, odnosno potrošeni medicinski otpad proteklih 40 godina.
Da bi se projekat dodatno učinio pofitabilnim, predviđeno je da jednog dana ovo postane odlagalište i za ostale zemlje EU, a na ovoj mikrolokaciji planirana je i izgradnja termonuklearne elektrane. Sve ovo je za Hrvatsku mnogo jeftinije nego koristiti alternativno odlagalište koje je ponudila Slovenija u Krškom, na mjestu gdje se otpad proizvodi. BiH od svega navedenog nema nikakvog benefita.
Jasmin Emrić, nekadašnji načelnik Bužima, danas poslanik u Predstavničkom domu, kaže kako je rizik prevelik.
Mario Crnković iz Udružeja Green Team podsjeća da je stanovništvo u susjednoj Hrvatskoj protiv izgradnje odlagališta, nevladin sektor ujedinjen protiv objekta koji bi trebao bitii smješten 800 metara od Une.
Političkog rješenja za odlagalište na području Trgovske gore nema i ono će navjerovatnije završiti na Međunardnom sudu. A onda bh. strana mora biti spremna, poručeno je uz ostalo na okruglom stolu.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
