Milan Dunović, potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, gostujući u Danu uživo na N1, kazao je da radna večera člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i lidera HDZ-a Dragana Čovića sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, je "nastavak trenda koji dolazi iz Hrvatske i iz Srbije, a to je da je se pokušava u BiH razgovarati sa liderima naroda".

“Mi nemamo lidere naroda, mi nemamo legitimne institucije BiH, ovo je sistemsko negiranje institucija BiH. Postavlja se pitanje da li Dodik ide kao član Predsjedništva BiH ili kao lider Srba, ili na neki drugi način”, rekao je. 

Šta Dodik i Čović mogu tražiti kod Vučića, upitao ga je voditelj Zvonko Komšić. 

“Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH ka EU se očigledno ne sviđa ni Čoviću ni Dodiku, i onda ovo hodanje po susjednim državama pokušava poništiti sve što je EU u izvještaju rekla. U tom izvještaju nema legitimnog predstavljanja, nema izmjena Izbornog zakona po interpretaciji HDZ-a presude po apelaciji Ljubića. Jedno piše u presudi, a potpuno suprotno ono što političari iz HDZ-a interpretiraju”, kazao je Dunović.

Što se tiče Izbornog zakona, kazao je da je stav DF-a jasan i nepromjenjiv u budućnosti, te da nema potrebe da se o tome pregovora.

“Znamo šta se može mijenjat u Izbornom zakonu, a šta ne. Ono što su presude, to je nupitno, i to se mora mijenjati ali smatramo da se ne mogu uraditi dvije stvari: to je interpretirati presude o nekim stvarima koje u presudama ne pišu i praviti izbor na način “ovo mi se sviđa, a ovo ću izmijenit”. Mi smo uputili u parlamentarnu proceduru izmjenu Izbornog zakona u kojoj se poštuju sve presude, ali tačno onako kako piše u presudi Ustavnog suda BiH”, rekao je Dunović.

Reagirao je protekle sedmice i komentarisao nepopunjavanje Ustavnog suda BiH, te optužio predsjednika Federacije Marinka Čavaru, upitali smo ga – za šta konkretno. 

“Gospodin Čavara se posljednjih godinu dana ne bavi svojim poslom. Pozvao sam konkretno na Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH u kojem je eksplicitno navedeno da je veliki problem u Federaciji neimenovanje sudija Ustavnog suda. Da podsjetim, propisano je da Ustavni sud ima devet sudija, a trenutno ima pet sudija. To znači da svaka odluka mora biti jednoglasna jer ukoliko jedan sudija bude protiv, ta odluka pada. Došli smo na fizičku granicu funkcionisanja Ustavnog suda. S druge strane, iz Ustavnog suda se biraju sudije koje će činiti Vijeće za vitalni interes. Ono je nepopunjeno već dvije godine. Procedura je takva da VSTV potpisuje konkurs za izbor imenovanje Ustavnog suda i to je razvlačio na dvije godine”, pojasnio je.

Obaveza Marinka Čavare je, kako je rekao, da imenuje sudije uz saglasnost sa potpredsjednikom.

“Pošto se proces odugovlačio i nije bilo konsultacije, nakon toga su nam se obratili ambasadori SAD-a, OSCE, OHR i obratio se i Ustavni sud koliko je to veliki problem. Kolegica Mahmutbegović i ja smo dostavili prijedlog u pisanoj formi i nije odgovorio na taj dopis. Apsolutna šutnja administracije”, naveo je. 

Rekao je i da slabo komunicira sa Čavarom, te da od njega dobija šutnju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad