Josep Borell stiže u BiH. No, šef evropske diplomatije, po svemu sudeći, neće se obratiti bh. Parlamentu. Govor na temu: Od Dejtona do Brisela, bio je planiran u subotu u 11 sati pred predstavnicima medija, Zajedničkog kolegija oba doma Parlamenta i šefova stranačkih klubova u državnom Predstavničkom domu.
No, SNSD negoduje.
“EK, predstavništvo u Sarajevu, preuzelo da oni diktiraju tempo, a da mi izvršavamo neke obaveze i to naravno ne funckioniše. Gospodin Borell dolazi, dolazili su i ranije visoki predstavnici za spoljne poslove ovdje i mislim da moraju imati prijem u skladu s protokolom koji je dostojan te funkcije ali ne može se raditi onako kako kažu iz EK. Oni misle da mi trebamo napraviti veliki skup a da mi organizujemo, a oni da misle. Oni kažu kako to treba uraditi a da mi uradimo, prekršimo sve poslovnike koje imamo, prekršimo mjere koje KS ima kada je u pitanju COVID“, naveo je Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predstavničkog doma BiH (SNSD).
HDZ stav o ovome nije iznio javno. No, jeste član Kolegija iz SDA – Denis Zvizdić. Na Twitteru piše:
“SNSD je na sjednici Zajedničkog kolegija PSBiH, u svom defetističkom stilu, bio protiv prijedloga da se Josep Borrell, kao potpredsjednik Evropske komisije i šef diplomatije EU, obrati članovima Kolegija i šefovima klubova oba doma PSBiH. Još jedan antievropski čin SNSD-a“.
Što bi značilo da Borell ukoliko želi i da ga čuju opozicioni poslanici, morat će organizovati dodatne sastanke, umjesto ovog jednog zajedničkog. Mnogi se već pitaju kakve je to poruke šef evropske diplomatije spremio na 25. godišnjicu dogovora u Dejtonu. No, i posmatračima sa strane jasno je, kako Bosanci i Hercegovci još dugo neće izaći iz okvira Ustava koji je tada dogovoren.
“Niko nije mislio ‘95. godine da će to biti trajni Ustav za BiH. Svi su mislili da je to neko privremeno rješenje za tu zemlju, i mislim od tada nikada više nije bio Ustav sastavni dio nekog mirovnog sporazuma zato što su svi shvatili da je to bila greška, zato što nije trenutak da se usvoji novi Ustav, nego bi to trebalo da ide kroz neki drugi proces poslije kraja rata, kroz neki demokratski proces. Ipak je taj Ustav donesen na nedemokratski način, nisu se pitali razni politički akteri koji nisu imali taj prostor ‘95. godine. Taj Ustav je jako loš“, mišljenja je Florian Bieber, stručnjak za Zapadni Balkan.
Takav Ustav upravo dozvoljava da se blokira čak i govor evropskih zvaničnika u Parlamentu BiH. Uoči godišnjice dogovora – o Dejtonskom sporazumu, piše i britanski ambasador u BiH. Mijenjajte ga, navodi Matthew Field, nije uklesan u kamenu:
“Zemlja koja stoji u mjestu ne može napredovati niti rasti. Ne može odgovoriti na potrebe svojih građana. Ali, izgradnjom na onoj snažnoj osnovi od Dejtona, boljim postizanjem međunarodnih standarda i zadovoljstva građana, vjerujem da BiH može biti uspješna. A i to je razlog za slavlje“.
No, razloga za slavlje u BiH odavno nema. Jer Dejton, kako je napisao ambasador Field, uz to što asocira na mir, 25 godina nakon, uglavnom znači konstantne podjele.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
