Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić komentarisao je govore lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje se sastalo u Arria formatu u povodu 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma navodeći da su se "Dodik i Čović su se obrukali pred cijelom međunarodnom zajednicom".
“Drago mi je bilo vidjeti tako jasnu podršku međunarodne zajednice građanskoj ideji Bosne i Hercegovine, ali me je bilo i stid kakvu sliku BiH su Dodik i Čović ostavili večeras”, naveo je Komšić u svom komentaru.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović ranije je poslao pismo koje je podijeljeno zemljama članicama UN-a. Pored političkih lidera sjednici Vijeća sigurnosti se obratio i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko.
Na početku je govorio visoki predstavnik u BiH.
“Ovo obraćanje nije dio mog redovnog obraćanja Ujedinjenim nacijama, ali je vrijedno da napomenem neke stvari. Glavni politički problemi su centrifugalne snage koje blokiraju procese na državnom nivou i samim tim blokiraju državu, u proteklim godinama se dešavalo neuvećavanje budžeta na državnom nivou, ni dvije godine naknon izbora nije formirana vlast na razini Federacije BiH, predsjednik Federacije blokira imenovanje novih sudija u Vrhovni sud”, naveo je, između ostalog, Valentin Inzko.
Inzko je također naveo primjere neophodnosti da ostanu strane sudije u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine te elemente “5+2” koji su neophodni kako bi se desilo zatvaranje njegovog ureda u Bosni i Hercegovini.
Nakon Inzka je govorio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji je ponovio kako “konstitutivni narodi i entiteti imaju široke ovlasti u Bosni i Hercegovini”.
“Izvještaji visokog predstavnika ne predstavljaju pravu sliku o stanju u Bosni i Hercegovini. Postoje zajednički interesi za dešavanja u Bosni i Hercegovini. Insistiramo na konstitutivnom okviru za tri konstitutivna naroda što ne predstavlja traženje trećeg entiteta nego je to zaštita ustavnih prava. Izmjene Izbornog zakona su najvažnije pitanje koje treba riješiti kako bi se riješila pitanja raspodjele vlasti. Biranje političkih predstavnika Hrvatima je umanjivanje naših interesa. Namještanje izbora i nametanje su doveli do tri izbora člana Predsjedništva na štetu Hrvata. U Bosni i Hercegovini postoji fragmentirano političko tijelo, postoji zastoj u provođenju reformi, konstitutivni narodi i građani se ne mogu osjećati sigurno ako se druga dva konstitutitvna naroda ne osjećaju sretno, reforme Izbornog zakona su neophodne kako bi se izbori 2022. održali na ispravan način i na tome će se raditi u narednih šest mjeseci”, kazao je Čović.
#related-news_0
Najduže izlaganje od predstavnika Bosne i Hercegovine imao je predsjednik SNSD-a i trenutni predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.
Dodik je po već poznatoj matrici kao glavne krivce za stanje u Bosni i Hercegovini optužio sadašnjeg i bivše visoke predstavnike u Bosni i Hercegovini.
“Inzko se bez dozvole upetljao kao i prethodni visoki predstavnici u interpretacije Daytona. Paddy Ashdown je bio kriminalac koji je trebao uništiti Dayton i kreirati Bosnu i Hercegovinu i to su nastavili raditi i njegovi nasljednici uključujući Inzka. Bez ikakve dozvole tu je formirano Vijeće za implementaciju mira, visoki predstavnik trebao pratiti i čuvati Dayton, a ne nametati odluke. Visoki predstavnik nikada nije podnio izvještaj o radu Republici Srpskoj. Srbija, Hrvatska, Republika Srpska, dio Federacije, 2/3 državnog nivoa žele da visoki predstavnik ode, bio bi osramoćen da sam u poziciji visokog predstavnika. Valentin Inzko kaže i govorio stvari zbog kojih ga se tapše po leđima iz Sarajeva i misli da je upravu. Hrvatska i Srbija su garanti Daytona i nisu članice Vijeća za implementaciju mira. Inzko govori u ime jednog konsititutivnog naroda, odnosno Bošnjaka muslimana, ne govori u ime svih građana”, kazao je Dodik i dodao da se pita ko je “neki Priebe” i ko mu je dao nalog da izradi izvještaj o pravosuđu.
Zamjenici ambasadora SAD-a i Njemačke u Ujedinjenim nacijama kritikovali su izlaganje predsjednika SNSD-a Milorada Dodika u Ujedinjenim nacijama. Zamjenik njemačkog ambasadora Gunter Sautter je ocijenio kako je Dodikovo izlaganje bilo usmjereno lično na visokog predstavnika Valentina Inzka.
“Zahvaljujemo se Inzku na njegovom radu na očuvanju mira u Bosni i Herecegovini. Nastavljamo vam davati podršku u Vašem radu. Nastavljamo podržavati rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i njegovih stranih sudija te vjerujemo kako je njihovo iskustvo ključno u uspostavljanju pravosuđa u skladu sa Daytonom. Budućnost Bosne i Hercegovine je put prema Evropskoj uniji. Prioriteti koje je navela Evropska komisija ostaju ključni”, kazao je Sautter.
On je također podsjetio članice Vijeća sigurnosti na ono što je zaključak Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini u više navrata.
“Nastavljamo podržavati jedinstvo Bosne i Hercgovine. Voljeli bismo čuti ovdje više izabranih zvaničnika. Imam i nekoliko pitanja. Prvo pitanje je zbog čega mladi i obrazovani ljudi napuštaju Bosnu i Hercegovinu, a prema nekim studijama više od 70% ljudi sa Zapadnog Balkana žele napustiti region. Političke vođe u Bosni i Hercegovini moraju razmisliti o tome kakvu budućnost žele ponuditi svojim građanima. Žao nam je da i 25. godina nakon rata zemlja ostaje duboko podijeljena po etničkim linijama i zbog retorike podjela i što čine sve težim pomirenje u Bosni i Hercegovini. Vjerujemo da politički lideri trebaju pomirenje staviti kao prioritet”, zaključio je Sautter.
On se prisjetio i obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici.
“Ove godine smo obilježili 25 godina od genocida u Srebrenici. Predsjednik Njemačke je istakao da sjećanje daje imunitet protiv ponovnog činjenja zločina. Duhovi prošlosti se pojavljuju. Genocid u Srebrenici nas podsjeća da se moramo suprotstaviti svim podjelama, rasizmu. Historija se revidira, glorifikuje se nasilje, ne govorim o Njemačkoj ovdje. Mislim da je 25 godina nakon Daytona vrijeme da se nađe rješenje u Bosni i Hercegovini”, kazao je Sautter tokom svog izlaganja.
Zamjenik ambasadora SAD-a u UN-u Richard Mills je naveo kako je ova zemlja dosada u vidu pomoći Bosni i Hercegovinu u proteklih dvije i po decenije donirala blizu dvije milijarde dolara.
“Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je potreban toj državi u smislu održavanja mira i donošenja bitnih odluka. Snažno podržavamo postojanje te institucije i mislim da bi se trebala preispitati ta odluka koju Dodik spominje da je pet naspram dva glasova da Inzko ide iz BiH”, naveo je Mills te dodao:
“Iako je postignut veliki napredak, čuli smo za neke probleme, neprijateljstva su trajala, oni se očituju u etno-nacionalističkoj politici sa nultim zbrojem. Čelnici Bosne i Hercegovine imaju odgovornost da rade na međusobnom poštovanju, promociji i zaštiti ljudskih prava, poboljšanju upravljanja, povećanju odgovornosti i suzbijanju korupcije. Sve će to, očigledno, bolje služiti stanovništvu i podići zemlju. Žalosno je što današnja rasprava nije zamišljena i strukturirana na način koji je omogućio da se čuju i uvrste glasovi svih sudionika. Čula sam vaše uvodne komentare, Vasilij (ruski ambasador), ali bošnjačko učešće i uključivanje u politički dijalog od presudne je važnosti za stabilnu i prosperitetnu budućnost zemlje”.
Predstavnica Velike Britanije u UN-u Sonia Farrey u svom izlaganju je navela kako podržava Valentina Inzka te dodala da je ruski ambasador Nebenzia trebao pozvati članove Predsjedništva BiH umjesto Dodika te da vjeruje da se onda jedan ovakav napad ne bi desio. Farrey je kazala kako ne podržava veličanje ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini.
Ruski ambasador u Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja izrazio je sinoć nadu da će sastanak ambasadora zemalja članica Savjeta sigurnosti UN-a, povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporauma, dokazati da je ovaj sporazum osnova mira i stabilnosti.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad