O izmjenama izbornog zakona priča se od kada je isti izglasan. Nakon lokalnih izbora mnogi su saglasni da je neophodno mijenjati izborni zakon i to u pravcu uvođenja elektronskih pomagala. Hoće li skeneri na biračkim mjestima postati realnost na izborima 2022, pitali smo stručnjake za izborne sisteme, ali i međunarodne organizacije.
Ovaj snimak je nastao oko pola 2 posle ponoći, u noći lokalnih izbora-u Kozarskoj Dubici. Tri osobe, za koje se tvrdi da su dvije članovi biračkog odbora, a treća nosilac liste jedne provladine stranke, nakon okončanja procesa vraćaju se sa vrećama i u objektu zadržavaju oko dva sata.
“Na takav način se ne mogu provoditi izbori”. Lokalna opozicija kaže da je u tom periodu prekrojena volja birača, te da su lažni zapisnici dostavljeni CIK-u. Traže od Centralne izborne komisije da reaguje, a podnijeli su i krivične prijave”, rekao je Ozren Bursać iz SDS-a Kozarska Dubica.
Ovo je samo jedan od sumnjivih primjera zbog kojih se traže izmjene izbornog zakonodavstva. Birački odbori su prema ocjenama većine upućenih, često razlog nepovjerenja.
“Niz je stvari: način formiranja biračkih odbora, izborni sistem i pravila igre, da li je proporcionalni, ili većinski izborni sistem, koji bi bio bolji za stabilizaciju prilika u zemlji i stabilizaciju političke scene, koja je rascjepkana na veliki broj političkih subjekata. U Bijeljini imamo 87 prijavljenih političkih subjekata, od toga- njih 60 je dobilo od 0-3 glasa, što govori da je bio ogroman broj fantomskih subjekata. Razlog njihove prijave možemo analizirati, ali razlog može biti i osvajanje biračkih odbora”, rekao je ambasadora BiH pri OEBS-u, UN i ostalim međunarodnim organizacijama u Beču Siniša Bencun.
Nove tehnologije u izbornom procesu 2022.godine nešto su što zagovara međunarodna zajendica, ali i struka. Pilot projekat čiji je cilj uvođenje tehnologije, poput skenera na biračka mjesta najavljivala je Kancelarija specijalnog predstavnika EU u BIH. Iz OSCE koji je uključen u sve, za N1 kažu da postoji jasna potreba za sveobuhvatnim poboljšanjima izborne administracije u BiH. To uključuje navode: ažuriranje biračkih spiskova; reforme biračkih odbora; jačanje regulatornog okvira za finansiranje kampanje; unapređenje sistema obrade prigovora i žalbi.
“Godine neadekvatnog odgovaranja na navode o izbornim prevarama, mnoga pitanja u vezi s biračkim spiskovima, pitanja u vezi s glasanjem van zemlje, rezultirala su vrlo niskom stopom povjerenja građana u izborni proces. Tek kada se navodi o mogućim prevarama istraže i pravilno procesuiraju, građani će ponovo vjerovati sistemu. Ovo je dugoročan proces i ne može se učiniti uvođenjem samo jedne mjere, poput skenera”, navode iz OSCE-a.
Na vlastima BiH je da utvrde konkretna zakonska rješenja. Za izmjene je “realan rok 2022.godina, kažu stručnjaci za N1. Treba ipak vidjeti šta je praktično moguće uvesti dotada i za koji novac, jer tehnologija u izborima košta milione. Dragan Todorović iz BL Centra za ljudska prava kaže da ima nešto skuplje od miliona- politička volja.
“Ja se nadam da bi to moglo da zaživi u narednom izbornom procesu. Nisam neki pretjerani optimista, jer je jasno koliko vladajućoj eliti ne odgovaraju te promjene, oni će učini sve da sabotiraju taj proces i da ga uspore maksimalno”, rekao je Todorović.
Ako bi se skenirale lične karte, ili pak sami listići prije ubacivanja u kutije, manipulacija istim od strane biračkih odbora bila bi onemogućena. Kontrolnih mehanizama fali u izbornom procesu, saglasna je struka. Stare metode, sprej i led lampa odavno su prošlost, a mlađe generacije ih i ne pamte.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
