Prema podacima IOM-a, u BiH se trenutno nalazi oko 9.000 migranata. Od početka 2019. godine u našu zemlju ih je ušlo od 67 do 68.000, što govori da ih je i izašlo oko 59.000. Da li i dalje ulaze i u kojem broju, gdje borave i u kojim uvjetima, žele li ostati ili otići i ko se brine o njima istražila je ekipa N1.

Na ulicama Ilidže vidne su brojne policijske patrole. Migranti u manjim grupama koriste sunčan dan za izlazak iz centara, među njima i Mohammad iz Irana kojeg je gnusno ubistvo mladića na Otesu šokiralo, kao i većinu lica u pokretu iz prihvatnog centra Blažuj.

“Mi isto imamo strah sada. Što neki od nas prave probleme i bit ćemo svi krivi, zato što narod ne gleda ko je odakle, ko je ko. Većina migranata su iz Pakistana ili Bangladeša. Ja nikada nisam vidio da ljudi iz Bangladeša ili Pakistana da prave probleme. Oni koji prave probleme su iz Alžira ili Maroka, a oni su najmanja populacija migranata”, rekao je Mohammad Hossein Baeeni.

Stanovnici Ilidže svjesni su da je manji procenat migranata sklono nasilju, no njihova brojnost u dva prihvatna centra povećalo je prisustvo na ulicama, a samim tim i broj krivičnih djela od otuđenja imovine ili razbojništava do najtežeg ubistva bh. državljanina.

“Sve su muškarci. Nije vam prijatno normalno, drugi mentalitet nisu oni s ovih podneblja. Malo su agresivniji. Nadam se što skorijem rješenju tog problema jer nije nam prijatno, ali se ne bojimo”, rekao je jedan od mještana.

Eksperti iz oblasti sigurnosti ističu da nema opravdanje za dva prihvatna centra u blizini naseljene općine, jer to samo po sebi predstavlja sigurnosni problem.

“Prije dvije godine je neko nekom odlukom odlučio da se prihvatni centri, kampovi za migrante, dva takva kampa stave u dvije susjedne opštine jednog Kantona, to je Kanton Sarajevo. Apsolutno ne razumijem kojim parametrima se neko vodio kada je to odlučio”, rekao je Elmedin Muratbegović sa Fakultet za kriminalistiku UNSA.

Ipak premještanje migranata iz Blažuja i Ušivka u skorijem periodu nije izvjesno.

“Trenutno imamo hitniji izazov, a to je kako riješiti problem 1.500 ljudi koji spavaju na otvorenom u Unsko-sanskom kantonu i 1.400 u prihvatnom centru Lipu. I za ove ljude nemamo rješenja u ovom trenutku, tako da ne vidim gdje bi migranti iz Blažuja i Ušivka mogli biti premješteni, jer nema alternativnog smještaja, bar ne u ovom momentu”, rekao je Peter Van der Auweraert, šef misije IOM-a u BiH i sub-regionalni koordinator za Zapadni Balkan.

Najveći pritisak migranata je na istočnoj granici BiH na području Zvornika, ali i Bijeljine, Višegrada i Trebinja. Velika većina lica u pokretu je u tranzitu preko BiH no ostaju zaglavljeni u našoj zemlji zbog izuzetno čuvane vanjske granice Evropske unije na sjeverozapadu BiH. Dio migranata boravi na podučju USK-a u pokušaju prelaska granice dok se drugi dio vraća na područje gdje su im obezbjeđeni minimalni uvjeti za život, a to su prihvatni centri u Kantonu Sarajevo. U prihvatnim centrima boravi 6.100 migranata od čega u USK-u 2.543 (Lipa 1.284), Miral (696) i Sedra (309). U Kantonu Sarajevo ih je 3.557 (od čega 2.711 u Blažuju i 846 u Ušivku).

Lica u pokretu ne odustaju ni kada je ulazak u Bosnu i Hercegovinu u pitanju jer ih je 800 registrirano u novembru mjesecu, bez obzira na hladno vrijeme i gotovo pa zaleđenu Drinu, a s obzirom da smo čuli kakva je situacija sa prihvatnim centrima smještaju se u napuštene objekte, poput ovog na samom ulazu u grad.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad