U sarajevskoj Vijećnici na svečanoj ceremoniji upriličenoj u povodu 25. godišnjice potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini obratili su se mnogobrojni državni zvaničnici iz Evrope i svijeta. Među njima je bio i bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schwarz-Schilling.
“Svi znamo kada i zašto je donesen Dejtonski mirovni sporazum i tome se nema dodati ništa novo. Sada, 25 godina kasnije, stanje u kojem se nalazimo ne izgleda obećavajuće. Od 1993. godine pratim situaciju u BiH i mogu samo još jednom ponoviti: Dejton je pretvorio Bosnu i Hercegovinu u zemlju kojom je nemoguće upravljati. Vrlo komplicirana državna struktura, s nekoliko nivoa vlasti, prije 25 godina imala je za cilj zaštititi interese tri najveće etničke skupine u BiH. Međutim, u praksi, BiH je zaglavljena u slijepoj ulici. Princip lokalne odgovornosti ne funkcionira, a međunarodna zajednica ne poduzima potrebne korake!”, naveo je on.
Prisjetio je 1995. godine.
“S obzirom da sam bio u Dejtonu, Holbrooke mi je rekao da namjera Dejtonskog mirovnog sporazuma nije bila da zadrži lošu situaciju u BiH i da takvo stanje ostane nepromijenjeno. Sporazum je trebao biti osnova za postepen napredak, uz dugoročnu perspektivu pridruživanja BiH Evropskoj uniji. Njemački diplomata Ischinger je kasnije rekao da je bila greška što u Sporazum nije ugrađena obaveza da se nakon tri godine izvrši revizija. Svi naknadno znamo šta je trebalo uraditi, ali nešto se mora poduzeti sada! Dejton je stvoren da zaustavi rat, a ne da ostane zauvijek takav kakav je!”, poruka je Christiana Schwarz-Schillinga.
Naveo je da je Dejton potrebno mijenjati jer je jasno da nije funkcionalan.
“Međutim, to se do sada pokazalo nemogućim! Nijedan prijedlog amandmana nije stigao do parlamenta od “aprilskog paketa” iz 2006. godine, jer se predstavnici tri najveće etničke grupe ne mogu dogovoriti. Danas mnogi građani BiH, posebno u Federaciji, prizivaju međunarodnu pomoć za promjenu Dejtona. Ako to spomenete u Republici Srpskoj, obično naiđete na otpor. Lideri bosanskih Srba boje se ove ideje, jer je Republika Srpska priznata u Dejtonu kao politički entitet. Oni ni pod kojim okolnostima ne žele rizikovati da se njeno postojanje dovodi u pitanje”.
Razvoj situacije u Bosni i Hercegovini prati se sa velikom pažnjom u Briselu i Berlinu.
“U decembru prošle godine, uvaženi njemački pravnik Reinhard Priebe objavio je izvještaj za EU o stanju vladavine prava u BiH. U ovom izvještaju se naglašava potreba za reformom pravosudnih organa BiH, provedbom presude Evropskog suda za ljudska prava i osnaživanjem vladavine prava kao cjeline. Ali sve ovo jedino može funkcionirati ako dođe do ustavne reforme. Za ovo je konačno potrebno pripremiti put i to zahtijeva i podršku međunarodne zajednice. Bosni i Hercegovini treba nova politika, snažnije učešće i uticaj Upravnog odbora, snažnija podrška visokom predstavniku, više uslovljenosti na putu implementacije i promjene dejtonskog ustava. Bosna i Hercegovina to ne može uraditi sama. To je očito, treba joj pomoć!”, poruka je bivšeg visokog predstavnika.
“Mi, međunarodna zajednica, dužni smo to uraditi za Bosnu i Hercegovinu, kako bismo joj pružili pomoć oko promjene Dejtona, da joj pomognemo više nego što smo to činili u zadnjih 15 godina! Ne zaboravite, još uvijek imamo OHR i instrumente potrebne za to. Samo to trebamo iskoristiti. To je taj potrebni korak!”.
Dvadeset i pet godina od Daytona. O sporazumu koji je donio mir Bosni i Hercegovini i šta danas taj sporazum znači govore bivši visoki predstavnici, bivši i sadašnji predsjednici država, premijeri, ministri, ambasadori.
Šta su novi izazovi pred Bosnom i Hercegovinom, zbog čega je Dejtonski mirovni sporazum bio početak, ali ne i kraj, i kada će se BiH osloboditi naslijeđa prošlosti – pogledajte u nedjelju u 20:15 sati na N1.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
