Da sindikat danas odluči da će stupiti u generalni štrajk, mora ispoštovati zakonsku proceduru koja može tajati sedmicama.
Sindikati moraju pisanim putem obavijesiti poslodavca o štrajku deset dana prije stupanja u štrajk. Nakon toga sidnikalci i poslodovac moraju sporazumno dogovoriti minimalni proces rada. Za to imaju pet dana. Ako iz nekog razloga ne mogu dogovoriti, idu na arbitražu.
Ako sindikat i poslodavac ne postignu sporazum iz stava 1. ovog člana u roku od pet dana, od dana pocetka sporazumijevanja rjesavanje nastalog spora povjerava se arbitraži.
Arbitraža se sastoji od po jednog predstavnika sindikata i poslodavca, te nezavisnog predsjednika kojeg sporazumno odredjuju sindikat i poslodavac.
Također, Zakon o štrajku Federacije BiH predviđa i šta ako se sindikat i poslodovac ne mogu dogovoriti ni oko nezavisnog predsjednika arbitražne komisije.
Tada na scenu stupa nadležni sud, koji u opet u roku od pet dana imenuje predsjednika. Odluka arbitraže je konačna i mora se poštovati. Međutim, štrajk ne može početi dok ne bude okončan i postupak mirenja, koji je regulisan Zakonom o radu.
Postupak mirenja iz stava 1. ovog člana ne moze trajati duze od pet dana od dana dostavljanja zahtjeva mirovnom vijecu.
Pet po pet dana, vrijeme prolazi, a štrajk još nije počeo.
A ako nakon svih ovih procedura i počne, poslodavcu je ostavljena mogućnost da kazni štrajkače.
I ne samo to. Ako se u štrajk stupi mimo traženih zakonskih procedura, poslodavac može od suda tražiti zabranu štrajka, a od sindikata naknadu stete. Isto pravo ima i sindikat. A nadležni sud ponovo ima pet dana da odluči ko je u pravu.