U Srbiji i Hrvatskoj u toku je dvodnevno obilježavanje 20-godišnjce akcije Oluja. U Hrvatskoj proslave, u Srbiji parastosi. Prije nego što uživo odemo do susjednih zemalja pogled na oluju sa trećih strana, iz naše zemlje.
Za jedne proslava, za druge dan žalosti, za treće tema koja se za sada treba ignorisati, poput mnogih pitanja u BIH podjeljena su mišljenja i stavovi I oko operacije Oluja.
Bh. hrvatski i bošnjački političari operaciju Oluja smatraju oslobodilačkom, ključnom za deblokadu Bihaća i Krajine. U RS-u s druge strane ocjenjuju je najvećim etničkim čišćenjem u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Zbog toga ne treba čuditi da je primjerice za Marinu Pendeš ministricu odbrane BIH oluja legitimna akcija koju će svečano obilježiti dok za predsjednika NS RS isto to slavlje ne doprinosi pomirenju i uspostavljanju stabilnih i dobrosusjedskih odnosa.
Historičar Husnija Kamberović kaže kako se treba voditi činjenicama, no njima se u BIH često manipuliše u dnevne političke svrhe. Na činjenice se pozivaju i intelektualci iz RS.
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije jedno je od rijetkih nevladinih organizacija iz Sarajeva koje je progovorilo o zločinima tokom Oluje. Pozvali su hrvatsku predsjednicu da zločine osudi. Protesni skup ispred hrvatske ambasade, nije im dopušten, no protesno pismo je otišlo.
Tužilaštvo BIH vodi nekoliko istraga u vezi zločina počinjenih nad srpskim civilima u Bosni tokom operacije Oluja, ali i istragu o akcijama koje su uslijedile Maestral i Južni potez.
Osim generala Armije BiH Atifa Dudakovića, u prijavi MUP-a RS, koju je preuzelo državno tužilaštvo spominju se i hrvatski generali Ante Gotovina i Ljubo Česić Rojs koji su kratko bili i zapovjednici HVO-a.
U Hrvatskoj je do sada zabilježen tek jedan sudski proces koji se vodio u predmetu ratnog zločina za područje zapadne Bosne.
Vrhovni sud Hrvatske prošle godine umanjio je kazne trojici od petorice bivših pripadnika 7. gardijske brigade Pume koji su nepravomoćno osuđeni za strijeljanje šest srpskih ratnih zarobljenika u akciji “Maestral” na podrčju Glamoča.