Koliko sudije i tužitelji u BiH zarađuju, a koliko posjeduju skupocjenih automobila, stanova i vila, zvanično nije moguće saznati. Donosimo spisak plata u pravosudnim institucijama, i to je sve što smo dobili u Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.
U ovoj instituciji i dalje kriju imovinske kartona sudija i tužitelja.
Najplaćenije sudije su tužitelji u Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Oni mjesečno mogu da zarade skoro 4.000 maraka. Uz to imaju pravo na regres, ali ne i na topli obrok, naknade za prevoz i odvojeni život.
Tako su nam rekli u Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, koje nam je dostavilo prosječne plate, ali ne o podatak o tome koliko zarađuju pojedinci, kao što su glavni bh. tužitelj, Goran Salihovići ili predsjednika Suda BiH, Medžida Kreso.
Odbija se pristup informacijama o pojedinačnim platama sudija i tužilaca.
U Federaciji BiH, ponovo govorimo o prosječnim platama – sudije opštinskih sudova mjesečno zarade 2.500 KM, a kantonalne sudije i do 3.120 KM. Kantonalni tužitelj zaradi 2.500 KM. Za razliku od državnih kolega, oni imaju pravo i na topli obrok, te naknadu za prevoz, za prekovremeni rad, noćni, i rad na praznike.
U Republici Srpkoj, najplaćenije su sudije okružnih sudova, nešto više od 3.000 maraka, dok tužitelji u prosjeku zarade 500 maraka manje. Ni oni nemaju pravo na naknade za topli obrok, prevoz i odvojeni život.
Koliko zvanično zarađuju sudije i tužitelji u BiH sada je poznato. Međutim, od javnosti se kriju imovinske kartone sudija i tužitelja. VSTV je ranije odbacio zahtjev N1 da nam dostave imovinske kartone, stavljajući navodnu zaštitu njihove privatnosti ispred interesa javnosti. Zbog toga smo uložili žalbu Instituciji Ombudsmana za ljudska prava BiH koja je pokrenula svoju proceduru. Javna je tajna da su pojedini tužitelji i sudije stekli enormnu imovinsku korist, u odnosu na svoja primanja.
Vrijednost imovine pojedinih tužitelja i sudija mjeri se milionima. O tome je pisala i novinarka, Suzana Mijatović, koja smatra da je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH solidarno sa pojedinim sudijama i tužiteljima, jer bi objavljivanjem imovinskih kartona bilo jasno ko je stekao bogatstvo na sumnjiv način.
“Ne vidim zašto bi suci i tužitelji, koji obnašaju najodgovornije dužnosti bili zaštićeniji od političara. Ako se koriste tim obrazloženjem, dakle zaštita privatnosti, nije nužno da se navedu adrese stanova ili kuća“, smatra novinarka Suzana Mijatović.
I naš zahtjev Visokom vijeću BiH da nam dostavi imovinske kartone sa izuzetim ličnim podacima, nije bio dovoljan da ova institucija radi u interesu javnosti, jer odgovor na nađu žalbu nikada nismo dobili.
Tako građani BiH ne mogu da znaju koju imovinu posjeduje, naprimjer, glavni tužitelj BiH, Goran Salihović, dok njegov kolega u Hrvatskoj javnosti mora da predoči svu imovinu s kojom raspolaže.
Zbog toga što se imovina sudija i tužitelja u BiH sistemski štiti, niko nije pozvan na odgovornost.
