Dok američki Foreign policy postavlja pitanje "Da li će izbiti rat na Balkanu?", američka Ambasada u našoj zemlji nudi odgovor.
“Napredak postignut na putu integracije u NATO ojačaće unutrašnju stabilnost i sigurnost u BiH, ali uporedo sa reformama potrebnim za članstvo u NATO-u, građani i lideri u cijeloj zemlji i dalje moraju raditi na pomirenju i revitalizaciji, kako bi doprinijeli sigurnijoj i prosperitetnijoj budućnosti za sve.”
Put u NATO, put je u stabilnost – deklarativni je stav bosanskohercegovačke vladajuće elite, ali suštinski, predmet političkih kalkulacija onih kojima je ostanak na vlasti jedini cilj. Nadležni ne strahuju da će poljuljana demokratija u Crnoj Gori i tamošnji sukob blokova Zapada i Rusije utjecati na put Bosne i Hercegovine u NATO. Jesu li opasnija unutrašnja politička previranja?
PROČITAJTE JOŠ
“Ne mislim da Bosna i Hercegovina sa ovakvim stavom ima bilo kakav rizik za sebe i vjerujem da je daleko važnije da imamo konsenzus oko toga kako se ponašati (Nego da bude jednostrano?) nego da ulazimo u nekakve rasprave koji će unijeti turbulencije u politički život BiH“, rekao je Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH.
Bosna i Hercegovina u procesu je registracije perspektivne nepokretne vojne imovine što je jedan uslova za aktivaciju Akcionog plana za članstvo. Proces traje dugo. Trenutno je uknjiženo 19 od 63 lokacije. Čelnici Republike Srpske kažu da će nakon aktivacije MAP-a ulazak u NATO biti još jedno od referendumskih pitanja. Ambasadorka SAD-a smatra da građani trebaju postati svjesniji sigurnosti pod okriljem NATO-a.
“Danas je kulminacija trogodišnjeg programa koji smo radili na debatama o ovom vrlo važnom pitanju za budućnost Bosne i Hercegovine – putu ka NATO-u. Mislimo da je jako važno da građani govore o tim pitanjima. Tu smo da razgovaramo sa mladim ljudima, da vidimo kakva su im razmišljanja o budućnosti zemlje ka tom narednom koraku, a to je Akcioni plan za članstvo, popularni MAP“, istakla je Maureen Cormack, ambasadorica SAD-a u BiH.
U Atlantskoj inicijativi su stava da BiH nema kredibilnu alternativu članstvu.
“Na kraju krajeva pošto je NATO sigurnosni kišobran – nijedna od njegovih članica međusobno nije stupala u sukobe niti je njegova članica bila napadnuta od kako je NATO osnovan, da bi to riješilo i unutrašnje, ali i neke vanjske sigurnosne probleme eventualne. Ne mislim ja sad na klasične ratove i sukobe, nego i u smislu ugrožavanja sigurnosnosti drugim nekim oblicima u smislu terorizma i transnacionalnog organiziranog kriminala“, rekao je Sead Turčalo iz Atlantske inicijative.
“U ovom trenutku se zaista se ne može govoriti da BiH ide tim koracima, a čini se da i region sa svojim problemima postaje sve dalje od tih integracija. Vidimo da je u Crnoj Gori sporan nivo demokratije, da je Makedonija jako nesigurna, da su odnosi Beograda i Prištine su nategnuti, prema tome potrebo je zaista mnogo političke volje i subjektivnih faktora u svim tim državama regiona“, kazao je Miloš Šolaja iz Centra za međunarodne odnose u Banjaluci.
Bosna i Hercegovina sarađuje, ali bez unutrašnjeg konsenzusa proći će još godine čekanja do poziva u ovu vojno-političku međunarodnu organizaciju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
