Birališta u BiH na izborima za osmi saziv Hrvatskog sabora otvorena su u subotu ujutro, a glasanje traje 7 i 8. novembra od 7 do 19 sati.
Hrvatski državljani koji žive u BiH ili privremeno borave u BiH, moći će na izborima glasati na trideset i tri biračka mjesta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci.
Za glasanje se registrovalo nešto više od 22.000 hrvatskih državljana.
Najveći je broj aktivno registrovanih birača koji imaju prebivalište na području koje pokriva generalni konzulat u Mostaru i tamo ih se prijavilo oko 15.000.
Za glasanje na jednom od dvadeset birališta koja će biti otvorena u Osnovnoj školi Petra Bakule prijavila su se i 994 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Za glasanje u Sarajevu, gdje će u Srednjoj ekonomskoj školi biti otvoreno osam biračkih mjesta, aktivno se registrovalo nešto više od 3.000 birača s prebivalištem u BiH te 364 koji imaju prebivalište u Hrvatskoj.
U generalnom konzulatu u Tuzli bit će otvorena tri birališta, a tamo se aktivno registrovalo 2178 hrvatskih državljana s prebivalištem u BiH te njih 79 koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. U generalnom konzulatu u Banjoj Luci bit će otvorena dva birališta, a tamo se aktivno registrovalo 490 birača s prebivalištem u BiH te 238 s prebivalištem u Hrvatskoj.
Hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji se nisu aktivno registrovali za glasanje, mogu na dane izbora pravo na glas dokazati potvrdom za glasanje koju će im izdati diplomatsko-konzularno predstavništvo u Bosni i Hercegovini.
U BiH, prema neslužbenim podacima, ima 264.000 hrvatskih državljana s biračkim pravom.
Na izborima za Hrvatski sabor provedenim prije četiri godine, u BiH je bilo otvoreno 30 biračkih mjesta, a glasalo je oko 17.000 birača.
Inače, u sklopu XI. izborne jedinice glasat će se u 48 država na 114 biračkih mjesta. Najviše ih je u BiH (33) te Njemačkoj (18). Procjenjuje se da je ukupno u XI. izbornoj jedinici registrirano oko 410.000 birača. Za tri saborska mandata iz „dijaspore“ ove će se godine natjecati kandidati s 11 prijavljenih listi.
Hrvatski parlamentarni izbori osmi su izbori te vrste i prvi parlamentarni izbori u modernoj Hrvatskoj na kojima će birači moći iskoristiti preferencijski glas, što znači da na listi za koju budu glasovali mogu zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost pred svim ostalima s te liste.
Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste imat će prednost pred drugim kandidatima bez obzira na poredak i mjesto na kojem se nalazi.
Saborski zastupnici, njih 151, biraju se neposredno tajnim glasovanjem na četiri godine. U deset izbornih jedinica bira ih se po 14, “dijaspora”, to jest birači bez prebivališta u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj, 11. izbornoj jedinici, a pripadnici nacionalnih manjina osam zastupnika u posebnoj, 12. izbornoj jedinici.
Iskustvo moderne Hrvatske s višestranačjem je kratko, samo četvrtinu stoljeća. U tom razdoblju ključnu ulogu u političkom životu imali su HDZ i SDP koji su, samostalno ili s partnerima, osvajali vlast i većinu u parlamentu.
Prvi višestranački izbori za Hrvatski sabor održani su u proljeće 1990. godine, dok je država još imala oznaku “socijalistička”, a Sabor bio trodoman, činili su ga vijeća općina i udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Uvjerljivu pobjedu, odnosno većinu u sva tri vijeća, osvojio je HDZ.
