"Ovo je mentalno nasilje jer se ljudima nastoji utjerati strah u kosti", kazao je profesor Vlado Azinović u večerašnjem Pressingu na N1.
O uticaju kojeg tzv. Islamska država ostvaruje preko društvenih mreža, Azinović je kazao da se radi o jako ozbiljnim brojkama ljudi koji prate ovu grupu, a da je teško procijeniti kakav efekat te poruke mogu imati u nečijoj glavi.
“ISIS posjeduje oko 30 hiljada Twitter naloga, a sedmični promet poruka je oko 300 hiljada, sedmično. Kako te poruke mogu odjeknuti u nečijoj glavi, mi ne znamo“.
Kazao je da akt terorizma u Parizu može shvatiti kao ozbiljna poruka onim koji podržavaju ISIS i također onima koji ih ne podržavaju.
“Akt terorizma u Parizu je poslao jasnu poruku onima koji podržavaju ISIS: Gledajte šta možemo uraditi u vaše ime u svakom trenutku, a Vladi Francuske: Gledajte šta možemo uraditi vama bilo kad, bilo gdje“, kazao je Azinović.
Profesor Azinović je kazao da napad u Parizu nije “napad na francuski način života”.
“Napad u Parizu nije bio napad na francuski način života, nego napad na naš način života. Dvadeset godina nakon rata mi živimo na tim identitetskim matricama koje nas uskraćuju da sažaljevamo ili osjećamo bilo kakvu vrstu apatije prema bilo kome drugom, osim svome. Nismo u stanju uvažiti da neko drugi pati“.
Pasoši – stvarni ili lažni?
“ISIS je u Siriji i Libiji ovladao državnim štamparijama za izdavanje osobnih dokumenata. Prema tome, ko god vam se danas pojavi sa jednim od ova dva pasoša, izgledi su da se treba zapitati ko je ta osoba i s kakvim namjerama dolazi“.
O sigurnosnim sistemima i propustima u zemljama Zapadnog svijeta, Azinović je kazao:
“Amerikanci su nakon 11. septembra imali restruktuiranje sigurnosnog sistema, a to znači odricanje dijela privatnosti zarad jačanja sigurnosnog sistema. Oni više ne rade reaktivno, nego preventivno“.
Azinović je još dodao da apsolutna sigurnost ne postoji nigdje.
“Apsolutna sigurnost ne postoji nigdje i nikad ne možemo biti sigurni da neka vrsta sigurnosnog izazova, i kad isključimo ljudski faktor, se neće dogoditi. Pravosuđe i policija su naše posljednje linije odbrane koje trebaju reagovati kada sve ostalo zakaže“.
