Jačanje regionalne suradnje, temeljene na evropskim vrijednostima i standardima, jedan je od ključnih prioriteta zemalja regiona zapadnog Balkana, opća je ocjena sudionika Ministarskog foruma pravosuđa i unutarnjih poslova "Evropska unija – zapadni Balkan“ koji je danas završen u Sarajevu.

Skup koji je u glavnom gradu BiH okupio zvaničnike zemalja regiona i EU, te predstavnike međunarodnih organizacija, organizirali su ministarstva sigurnosti i pravde BiH, na poziv Luksemburga kao zemlje koja predsjedava Vijećem Evropske unije i u bliskoj saradnji s Evropskom komisijom.

Sudionici foruma su i ovoga puta demonstrirali snažnu opredijeljenost za maksimalan angažman zemalja regiona na njihovom evropskom putu, kao i odlučnost da u duhu partnerstva i unapređenja odnosa dodatno doprinesu stabilnosti regiona, a time i otvore nove perspektive za dobrobit građana ovog dijela Evrope.

Kako je novinarima kazao ministar pravde BiH Josip Grubeša, forum je bio dobra prilika za analizu zakonske regulative u različitim oblastima i razmjenu iskustava kada se radi o reformama usmjerenim na usvajanje neohodnih standarda u skladu s preporukama EU, a u kontekstu evropskog integracijskog procesa.

U kontekstu napora koji se u BiH čine u pogledu dostizanja ključnih elemenata za uspostavu neovisnog pravosuđa, ministar Grubeša je podsjetio da su u toku aktivnosti na izmjenama Zakona o sudovima te da slijede i koraci na izmjenama drugih zakona, uključujući i one koji se tiču tužiteljstava i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH.

Istakao je da je razgovarano o mehanizmima u borbi protiv terorizma, te sprečavanju korupcije u pravosuđu i regulaciji u toj oblasti, kao i načinima unapređenja međunarode suradnje kada se radi o modalitetima rješavanja migrantske krize, a posebno zemalja preko kojih “prolaze“ glavne migrantske rute.

Ministar pravde Republike Srbije Nikola Selaković ocijenio je da je forum u Sarajevu bio prilika i za rekapitulaciju onoga što je urađeno u proteklom periodu u regionalnim okvirima.

– Ono što je zajedničko svim zemljama zapadnog Balkana koje već nisu postale države-članice EU, jeste da ostaju vjerne svom evropskom putu, opredjeljene da dostižu standarde u oblasti vladavine prava i otvaraju/zatvaraju poglavlja 23. i 24. (pravda i sigurnost) kao ključna poglavlja za uspostavljanje pravne države i vladavine prava kao ključnog kriterija za postankom jedne države članicom EU – kazao je.

Ministar Selaković navodi da su u sklopu teme posvećene novisnosti pravosuđa razmatrana pitanja u vezi s izborom, odnosno nominiranjem nositelja pravosudnih funkcija, mogućnošću njihovog premještanja bez suglasnosti, te osjetljivim pitanjem kao što su imovinski kartoni u kontekstu borbe protiv korupcije, kao i eventualnim ustavnim promjenama unutar zemalja-kandidata za prisupanje EU, a koje se tiču u prvom redu utjecaja izvršne ili zakonodavne vlasti na neovisnost sudske vlasti.

Ocijenio je da zemlje regiona baštine identičan pravosudni sistem (u okviru bivše SFRJ) te da, istodobno, baštine i slične probleme u sklopu (ne)funkcioniranja tih sistema, naglašavajući da sve institucije sistema nisu svrha samima sebi, nego da postoje zbog građana i njihove dobrobiti.

Na značaj razmatranih tema ukazao je i ministar pravde Crne Gore Zoran Pažin, istaknuvši da su u sklopu njih elaborirani zajednički problemi te zaključeno da i odgovori na sve aktuelne sigurnosne i druge izazove trebaju biti zajednički koordinirani i sinhronizirani.

– Migrantska kriza stavlja nas pred vrlo težak zadatak da uravnotežimo, s jedne strane, potrebu da dostignuti nivo ljudskih sloboda i prava nimalo ne bude umanjen, a s druge, da kroz kombinaciju prevencije i represije zajednički suzbijemo ono što je prijetnja savremenom čovječanstvu – kazao je Pažin, navodeći da se radi o terorizmu koji je eskalirao na globalnom planu.

U osvrtu na ulogu i mjesto pravosuđa, ministar pravde Crne Gore je kazao da ono treba da rješava sporne, a kada se radi o tranzicijskim društvima zapadnog Balkana, nerijetko, i konfliktne situacije, a što je uvjet stabilnosti svakog društva i razvoja demokratije, ekonomskog, kulturnog i moralnog prosperiteta građana zemalja regiona zapadnog Balkana.

Naglasio je, nadalje, da mjera dostignute usuglašenosti pravnih okvira zemalja regiona predstavlja zalog bolje regionalne suradnje i promoviranja evropskih vrijednosti putem zajedničkog evropskog identiteta.

U sklopu Ministarskog foruma EU-zapadni Balkan, koji je počeo u ponedjeljak, elaborirana su brojna i za region veoma važna pitanja. U fokusu prvog dana bila su pitanja koja se tiču suradnje u sferi unutarnjih poslova, odnosno policijskih agencija o svim spomenutim sigurnosnim izazovima i prijetnjama.

I ministri unutarnjih poslova zemalja regiona istaknuli su značaj daljnjeg unapređivanja regionalne suradnje, razmjene obavještajnih podataka i razvoja odgovarajućih mehanizama na planu što efikasnijeg odgovora na pošasti poput terorizma, organiziranog i prekograničnog kriminala, krijumčarenja oružja i trgovine ljudima.

Uoči početka Ministarskog foruma pravosuđa i unutarnjih poslova potpisana su i dva značajna dokumenta kojima se potvrđuje riješenost za daljnje jačanje regionalne suradnje.

Radi se o Protokolu o prekograničnom nadzoru između Bosne i Hercegovine i Crne Gore i Protokolu o suradnji Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva unutarnjih poslova R Srbije u oblasti forenzičkih ispitivanja i vještačenja.

Ministarski forum EU-zapadni Balkan izuzetno je značajan godišnji skup na kojem se razmatraju trenutno stanje i napredak u oblasti unutrašnjih poslova i pravosuđa i definiraju smjernice zajedničkog djelovanja u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i pitanja migracija.