U Temi jutra Novog dana gost je bio Elmedin Konaković, premijer Kantona Sarajevo, koji je za N1 potvrdio da je trenutno najveći problem KS vodosnadbijevanje, kakvog nemaju ni zemlje trećeg svijeta, te da spajanja Opće bolnice "prim. dr. Abdulah Nakaš" sa Kliničkim centrom univerziteta u Sarajevu neće biti.

“Status bolnica je isti kao i ranije. Nikakve fuzije neće biti, a ovdje je bilo medijskog spinovanja – jer je prezime dr. Izetbegović bilo interesantno javnosti. Ja sam premijer Vlade koja je investirala desetine miliona u tu bolnicu, a po zakonu se taj kapital ne može prebaciti na treće lice. Postoje mediji koji su dali značaj ovoj informaciji, fuzija nema. Vlada prati situaciju i u KCUS, čiji rad finansira 75 posto, a u upravnom odboru ima dva od 11 ljudi, tako da tamo ne može donositi neke tako velike odluke”, kazao je Konaković, ponovivši da osim pojedinaca, i neke stranke su iz istih razloga davali pogrešan značaj tom navodnom spajanju bolnica.

“Sve je transparentno, i građani će znati”, dodao je.

Lavinu je proteklih dana izazvala informacija o visini plaća u visokom obrazovanju pojedinih dekana fakulteta, a informacije je iznijela Porezna uprava FBiH.

“Postoje ljudi u sistemu koji imaju 15 puta veće plaće od prosječne. Svaki taj pravni subjekt je potpuno autonoman i ima svoje nadzorne i upravne odbore koji rukovode. Trebali bi biti povezani sa Skupštinom i Vladom KS, ali primjećivali smo da su ti procesi decentralizovani i ovo je potvrda toga. Ovo su samo plaće, a tu ima još beneficija koje nisu primjerene današnjem stanju. Očekivala se reakcija smjene, ali to je nemoguće. Oni su koristili proces unutar zakona, ali to nije moralno. Donijeli smo hitan Nacrt zakona koji bi trebao biti usmjeren. Tri prosječne plaće uz stimulaciju do 30 posto je prijedlog. Očekujem da će zakon biti jednoglasno usvojen, i tada će postojati zakonski okvir o plaćama koji se neće moći kršiti. Kazne za eventualna kršenja će biti od 10 do 15 hiljada KM, čime će se automatski naplatiti višak”, pojasnio je Konaković.

Razgovaralo se i o menadžerskim ugovorima, za koje je Konaković kazao da postoje u javnim institucijama, ali da nisu mogli doći do njih.

“Vlada tu ne može kvalitetno komunicirati, ali promijenili smo metodologiju rada u Vladi, i sada ćemo usvajati izvještaje javnih institucija – a u dokumentaciju će morati biti stavljeni i ti izvještaji. Neke kompanije ne posluju kako bi mi željeli, a primaju enormno velike plaće. To je samovolja, a mi ćemo sada moći sankcionisati nerad. Obavit ćemom razgovore sa svima koje delegiramo u upravne i nadzorne odbore, da se ne prilagođavamo pojedincima. To je bio sistem gdje direktor učini uslugu nekome iz odbora, a oni njemu daju takav ugovor. Takvi ljudi se više neće delegirati na slične pozicije”, pojasio je.

Sredinom protekle godine aktuelna je bila tema trovanja djece u vrtićima, a Konaković je za N1 kazao da je Vlada KS pokazala šta misli o tome i gdje je nadležna.

“Te direktorice više nema, sama je podnijela ostavku, a bilo je promijena i u Upravnom odboru. Uradili smo reorganizaciju, rekonstruišemo kuhinju, a uveli smo i novu tendersku proceduru”, pojasnio je Konaković.

“Sada nas ta firma tuži jer nisu prošli ni na jednom tenderu, a mi njima ne možemo zabraniti rad. Uradili smo sve napore da ova obrazovna institucija radi bolje, uveli smo i četvrti obrok i niz mjera da to sve izgleda bolje”, ističe Konaković u programu N1.

Međuvršnjačko nasilje – problem i u razvijenijim zemljama

Aktuelna je i tema vršnjačkog nasilja. Koje su nove informacije?

“Iz tužilaštva nemamo novih informacija. Istraga je u toku, a mi se ne miješamo u te procese. Moram reći da je veliki broj subjekata ozbiljno radio poslove oko akcionog plana za sprječavanje ovakvih dešavanja.. Mjere i akcije se razmatraju. Od ubistva Denisa Mrnjavca uveli smo neke nove stvari, pojačan je broj psihologa u nastavi. Najveći problem je komunikacija. Da djeca koja vide nasilje ne prijave jer se plaše. Sada uvodimo sandučiće i telefone gdje se ti slučajevi anonimno mogu prijaviti”, rekao je premijer KS.

On je za dodao da se pored svih mjera, problemi međuvršnjačkog nasilja dešavaju i u razvijenijim zemljama.

Za kraj, Konaković je odgovorio na pitanja vodosnadbijevanja i pasa lutalica u KS.

“Vodonsnadbjevanje je najveći problem KS u 21. vijeku. To nema ni u zemljama trećeg svijeta. Rekonstrukcija mreže košta između 60 i 100 miliona KM, a postojeća mreža se dugo nije održavala, niti je bilo brige o infrastrukturi“, pojašnjava.

Sada postoje metodologije gdje se “sve detektuje do zadnjeg šarafa”, a dio koji se pregleda može se sanirati i odmah staviti u rad, nešto poput magnetne rezonance u medicini.

Što se pasa lutalica tiče, urađena je analiza 2015. godine koja kaže da je bilo 20 posto manje napada.

“Fali nam azil. Oformili smo ozbiljnu jedinicu unutar KJKP Rad, a zajedno sa Dog Trustom se radi na tranzitnom prihvatilištu za pse koji nisu za eutanaziju. Plan je da se ove godine kupi ili počne izgradnja tog centra”, istakao je Konaković na koncu gostovanja u Novom danu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.