Na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH zakazane za danas nalazi se, između ostalog, šest prijedloga izmjene važećih i donošenja novih zakonskih rješenja, koje je uputio zastupnik Naše stranke Dennis Gratz.

Riječ je o prijedlozima koji su upućeni u posljednjih šest mjeseci, te se očekuje da budu razmatrani na sjednici po skraćenom postupku. Dennis Gratz, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH bio je gost je Novog dana uoči sjednice koja počinje u 10 sati.

“U Našoj stranci smo se dogovorili da ako ostvarimo rezultat kakav smo očekivali, da ćemo raditi svoj posao. To nisu moji zakoni, ja sam predlagač, a iza stoji cijeli tim ljudi. Trudimo se da posao političara radimo interaktivno i transparentno”.

Rješavanje pitanja kategorije nezaposlenih lica, prvi je u nizu zakona za koje treba novo rješenje.

“Mi pokušavamo ispraviti nepravdu koja je pogodila najosjetljiviji dio stanovništva. Trenutni zakon nalaže da svako ko je zaradio 25 posto prosječne plaće bude skinut sa biroa. To u praksi znači ko je god imao honorarčić i zaradio tračavih 200 KM da bude skinut iz sistema. To je elegantan način da se prikaže kako se smanjuje nezaposlenost. Ljudi koji imaju dobre honorare, estradnjaci, fudbaleri – oni koji rade za strance suštinski, prijedlog treba da ide u tom pravcu. Da se elegantnom primjenom borimo protiv sive ekonomije”, ističe Gratz.

Ukidanje paušala za zastupnike koji primaju plaću kao profesionalci u Parlamentu prijedlog je za koji Gratz kaže da je jako jednostavan.

“Ko je profesionalno zaposlen u Parlamentu ne bi trebao da prima paušal. Ako niste profesionalno zaposleni tamo, onda imate pravo. Mislim da je to nekorektno u kontekstu priče oko reformi i štednje, moramo početi sami od sebe. Nama nije problem da kao predstavnici idemo u rezove kojima smo prvi pogođeni. Počnimo od onih kojima je najbolje”, pojašnjava Gratz.

Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti s ciljem uvrštavanja i formiranja Komore medicinskih biologa i genetičara prijedlog je za koji Gratz kaže da je nužan kako bi se uveo red u struku. Inače, ta kategorija uopće nije priznata kao strukovna u postojećem sistemu.

“Taj segment nauke je sve važniji i važno je da to ne radi svako. Od banalih stvari tipa utvrđivanja očinstva, do genetskih pitanja i ratnih zločina. Biolozi i genetičari trebaju da imaju komoru, kako je to u drugim kategorijama riješeno”.

Zakon o bibliotečkoj djelatnosti također zahtijeva korigovanje, kaže Gratz, a posebnu važnost je istakao za prijedlog zakona posebne mjere za sprečavanje vršenja krivičnih djela protiv spolne slobode i morala prema maloljetnim licima u FBiH.

“Moramo zaštititi mlade i maloljetnike od onih djela koji idu pod poglavlje seksulanih delikata. Naš krivični zakon predviđa niz olakšavajućih okolnosti. To želimo staviti van snage za lica koja su se ogriješila o djecu. Taj zakon već postoji u Srbiji. Dražava mora vratiti dignitet po pitanju najosjetljivijih, jer smo u situaciji da ljudi koji čine ta krivična djela, hodaju slobodno za par godina”, izjavljuje Grazt.

Posljednji zakon, ali ne po važnosti jeste onaj o zabrani negiranja godnica, Holokausta i zločina protiv čovječnosti.

“Meni je taj zakon važan jer izmjenama iz 2014. nismo imali efekat uvođenja stava da ko god negira bude kažnjen. Raspirivanje mržnje se ne može dokazati, to je mrtvo – jer dovoljno je da kaže da nije imao namjeru raspirivanja mržnje. Išli smo u drugom pravcu, u pravcu zemalja koje su imale strašnu prošlost. Češka, Poljska, Njemačka, Austrija, Izrael…tu postoji poseban zakon koji kriminalizira negiranje zločina koji je dokazan međunarodnim pravom, i utvrđen međunarodnom odlukom. Negiranjem sudski dokazanog zločina činite krivično djelo, to nije škakljivo i nama taj zakon treba jer će zaustaviti retoriku javnih osoba, političara. Ovo se odnosi na sve negiranja, pa ko god negira genocid u Ruandi – trebao bi biti sankcionisan. Čekamo ishod”, kazao je Gratz.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.