U utorak, 1. marta, obilježava se Dan nezavisnosti BiH.
29. februara i 1. marta 1992. održan je Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Referendumsko pitanje je glasilo: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?” Približno 64% biračkog tijela izašlo je na referendum, a od toga je 99.7% bilo za nezavisnost.
U jutarnjem programu N1 televizije o 1. martu je govorio Mirko Pejanović, ratni član Predsjedništva BiH, koji se prisjetio tih vremena. Jugoslavija se raspadala, a snaga BiH, rekao je jednom, nije bila dovoljna da se Jugoslavija sačuva.
“Kriza Jugoslavije je trajala deceniju i više, a onda je kriza, nakon niza pokušaja predsjednika pokrajina i republika, odmakla i više nije bilo političkog rješenja. Tada se dovršio proces disolucije jer je već jedan broj republika i pokrajina 1991. godine izveo političku pluralizaciju i proglasio nezavisnost, prije svega Slovenija i Hrvatska.
1990. desili su se prvi višestranački izbori u BiH, a 1991. u Parlamentu se diskutovalo o budućnosti BiH i njenom državnopravnom statusu. Diskusija u Parlamentu je tekla više mjeseci i povodom te diskusije je donesena odluka Parlamenta BiH, 25. janaura 1992. godine, da se raspiše republički referendum o statusu BiH. Građani su se odazvali na taj referendum i svojom voljom, demokratski, odučili da njihova zemlja BiH postane nezavisne i suverena.
Vrlo brzo je uslijedilo međunarodno priznanje sve do sticanja članstva u UN-u. Taj referendum je proveden uz međunarodnu kontrolu i ocijenjen je kao veome uspješan i demokratski proveden“, objasnio je Pejanović i dodao da je 1. mart je historijski čin i momenat kada je BiH demokratski odlučila za status nezavisne i suverene države i da kao takva uđe u sopstveni razvoj.
Na pitanje da li je u tom trenutku iko mogao naslutiti šta će se desiti samo nekoliko mjeseci poslije, bivši član Predsjedništva BiH je rekao da je bilo teško predviđati.
“Nisam vjerovao da u BiH može biti rat. To je bio rat protiv BiH pokrenut snagama Miloševićevog režima sa snagama JNA s ciljem da se BiH uništi i etnički podijeli. Prije toga je bio sporazum Milošević – Tuđman u Karađorđevu. Nakon 3,5 godišnjeg rata BiH je ušla u polje mira“, kazao je Pejanović.
SDS je pozvao Srbe na bojkot referenduma, a u nekim opštinama je i spriječio njegovo održavanje. No, Hrvati su izašli na referendum i glasali za nezavisnost. Nakon rata su se, ipak, mnogi odrekli Dana nezavisnosti.
“BiH je postigla svoju suverenost i nezavisnost i svaki dobronamjeran čovjek koji živi u ovoj zemlji ne može se odricati nje. Drugo je kako ljudi gledaju na državni razvoj, pogotovo ako se odvija s poteškoćama. Pristalice SDS-a su imale zadatak da ne izađu na referendum“, rekao je gost Novog dana.
On objasnio kako je stajalište SDS-a bilo da je BiH administrativna jedinica i da nema mogućnost da bude država, iako je BiH već bila država.
“BiH je imala historijsko pravo da izabere svoj status“, dodao je Pejanović.
Baš kao i Dan državnosti, i Dan nezavisnosti se ne priznaje u Republici Srpskoj.
“Ovo će ostati historijski datum, jer se to dešava samo jednom u historiji države. Slavit će svi koji tako razumiju i s time žive. Oni koji to ne žele, ostavit će im se da ih vrijeme demantuje. Doći će generacije koji će to gledati sasvim drugačije“, kazao je profesor Pejanović.
On BiH vidi kako korača jednim polukorakom ka euroatlantskim integracijama.
“Nakon predaje aplikacije, slijedi kandidatski status i onda slijede pregovori za članstvo u EU, ali i NATO savez. BiH će tada dovršiti proces tzv. “europejizacije”. To će biti vrijeme kada će se izvesti još neke reforme, kao što su ustavne reforme, problem Sejdić – Finci i druge. Tada će ekonomski razvoj ići bolje i brže, tada će stabilnost građana i zemlje biti u okviru EU i NATO. Građani BiH žele biti i građani EU“, rekao je Pejanović.
Za kraj gostovanja na N1 televiziji Pejanović je odgovorio na pitanje koliko je ovakva Bosna i Hercegovina, u kojoj danas živimo, nalik onoj kakvu je nekada zamišljao.
“Razlika ima, ali to je bio historijski i politički proces u kojem je bio i rat protiv BiH. Osim ljudskih žrtava, progona civila, donio je i nezapamćeno materijalno stradanje. BiH sada ulazi u period razvoja. Nadam se da će BiH postati jedna od zemalja u kojoj se sretno živi“, izjavio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
