Aktivistkinje Fondacije CURE, povodom obilježavanja 8. marta – Međunarodnog dana žena, organizovale su u Sarajevu protestnu šetnju kako bi ukazale na diskriminaciju žena i na nasilje koje svakodnevno trpe u bosanskohercegovačkom društvu.
Desetine žena okupile su se ispred Parlamentarne skupštine BiH i mirnom šetnjom uputile su se prema BBI centru noseći transparente na kojima je, između ostalog, pisalo “Neću cvijet, hoću pravdu”, “Za revoluciju spremne”, “Feminizam kaže: Stop femicidu”, “Kao žena, ja nemam državu. Kao ženi, moja država je cijeli svijet”, “Nenasilje nije privilegija, to je moje pravo”…
Kako su marširajući poručile, mnoge žene u BiH su na samim marginama društva, ne odlučuju o važnim ekonomskim i političkim pitanjima, ne sudjeluju u važnim odlukama o sadašnjosti i budućnosti zemlje, ne pregovaraju o ustavnim promjenama ili reformskoj agendi, kao i da ih nema na visokim državnim funkcijama.
Ukazale su u na visoku stopu nezaposlenosti žena, a posebno kod mladih i visokoobrazovanih žena.
Vildana Džekman, aktivistkinja Fondacije CURE, izjavila je da su se aktivistkinje ove fondacije danas okupile kako bi osmomartovskim maršom, kao i svake godine, obilježile Dan žena.
“Danas smo ovdje kako bismo ukazali na diskriminaciju žena i na nasilje koje svakodnevno trpe u bosanskohercegovačkom društvu. Također, da posjetimo kako je započeo 8. mart i kako ga mi danas obilježavamo. Mi danas ne slavimo 8. mart, mi ga obilježavamo, ukazujemo na brojne žene heroine koje su se borile za radnička prava i danas smo tu da se i dalje borimo za žene koje još uvijek nisu ostvarile svoja prava“, izjavila je Džekman.
Kakao je kazala, nijedno pravo nije nezanemarljivo, ali da je “u posljednje vrijeme značajno spomenuti kontinuiranu diskriminaciju posebno marginalizovanih grupa, diskriminaciju žena, posebno u radno-pravnim odnosima, porodiljske naknade koje su neujednačene”.
“Mislim da smo nevidljive, da nas ne priznaju kao više od 51 posto populacije ovog društva. Nema nas u izvršnim tijelima, nema nas tamo gdje se donose najvažnije odluke, nema nas u brojnim segmentima, nismo direktorice najvažnijih firmi, ne stižemo do tih pozicija, nismo isto plaćene za posao koji rade naše muške kolege i danas, na dan kad nam ukažu na naše postojanje je možda vrijeme da ukažemo šta je sa nama 365 dana“, dodala je Džekman.
Među građanima koji su se okupili u Sarajevu kako bi obilježili Međunarodni dan žena je i Šefko Bajić, koji je izjavio kako skupu ne prisustvuje kao predstavnik muške populacije već, prije svega, kao čovjek.
“Ja kao čovjek ne mogu biti miran ako znam da u ovom trenutku, dok mi razgovaramo, svaka treća žena je na neki način zlostavljana ili da su joj oduzeta neka prava u zemlji. Ja kao čovjek ne mogu biti miran kada znam da parlamentarci, a nažalost i parlamentarke ne smatraju da je ravnopravnost žena tako bitna stvar. Ja kao čovjek ne mogu biti miran kada znam da danas, kada muškarac prebije ženu, da će njegova kazna biti manja nego da opljačka neku prodavnicu“, izjavio je Bajić.
Kako je kazao, ne može se pomiriti da živi u društvu gdje žene ne mogu uživati jednaka prava na život kao svi ostali.
“Mi, nažalost, živimo u zemlji gdje se nasilje čak i opravdava kojekakvim tradicijskim mjerama, tradicijima. Određena uloga žene se opravdava tradicijom, običajima. Trebamo početi razgovarati o onome što je zaista bitno“, poručio je Bajić.
Podršku ženama je osim malog broja građana, predstavnika nevladinih organizacija i aktivista Fondacije CURE, dala Ambasada Norveške u Sarajevu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
