Tema jutra emisije Novi dan bila je predstojeća presuda Radovanu Karadžiću. Gost u studiju bio je Denis Džidić urednika BIRN-a BiH.

11.000 materijalnih dokaza pokazuje koliko je obiman proces.

“Najiščekivanija presuda Haškog tribunala, gdje je do sada optužena 161 osoba, a presude u predmetima Ratko Mladić i Radovan Karadžić su najisčekivaniji. Karadžić je 12 godina bio u bjekstvu i radilo se o maratonskom suđenju, a njih dvojica su visokorangirani zatvorenici.

Ne iznenađuje velika zainteresovanost. Drago mi je da će iz BiH biti prisutan veliki broj medija, što ranije nije bio slučaj.

Ovo je presuda koja će se suštinski ticati definicije rata u BiH. Bolje je da su novinari tamo na licu mjesta i da se ne oslanja na saopštenja. Potrebno je otvoriti debatu nakon presude o tome šta je Tribunal uradio“, rekao je Džidić.

Predstojeća presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću biće jedna od najvažnijih u historiji Haškog suda, ocijenio je glavni tužitelj Tribunala Serge Brammertz uoči izricanja presude Karadžiću 24. marta.

“Mnogo je važnih procesa bilo u ovom sudu i mnogo važnih presuda, ali presuda Karadžiću će zasigurno biti jedna od najvažnijih u historiji Tribunala”, rekao je Brammertz agenciji France press.

Francuska agencija navodi da je, nakon što je bivši predsjednik Srbije i Savezne republike Jugoslavije, Slobodan Milošević preminuo 2006. godine dok mu se sudilo na Haškom sudu, Karadžić sada političar najvišeg ranga kome se sudi za zločine koji su pratili raspad Jugoslavije tokom 1990-ih.

On je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH, od 1992. do 1995. godine. Tužilaštvo u Hagu zatražilo je doživotnu robiju za njegove zločine. Predsjednik Tribunala, Teodor Meron izjavio je da bi prvostepena presuda Radovanu Karadžiću mogla biti izrečena najranije u oktobru 2015. godine

Na pitanje da li je pravda dostižna ili se na ovim prostorima više rugamo pravdi i šta će to, u konačnici značiti za historiju ovih prostora, odgovorio je gost Novog dana:

“Pravo na pravdu, odnosno precusiranje zločinaca, je samo jedan segment. U BiH je to segment kojem se dalo najviše prostora i na tome je najviše insistirala Međunarodna zajednica, od početka ideja rješavanja je bila kroz osnivanja Haškog tribunala i Suda BiH. Imamo sistem koji nije pročišćen i nije se postupilo po postulatima procesa pravde.

Ipak nikada prije se na ovakvom nivou nisu procesuirali ratni zločini. Urađen je i radi se veliki broj procesa ratnih zločina, ali problem je što se ne radi i više jer je očito da postoji mnogo zaostalih slučajeva”, kazao je Džidić.

Šta poslije presude, hoće li ona poremetiti odnose u regiji?

“Sigurno je, kakva god bila, će biti veliki broj ljudi koji će biti nezadovoljni. Međutim, nevjerujem da će suštinski nešto poremetiti. U Haškom tribunalu je urađen veliki broj predmeta o genocidu u Srebrenici i zločinima u Sarajevu i teško je da može doći do nekih iznenađenja.

Dosta je lakše dokazati Karadžića kao krivica za neke zločine, jer su zločini sami po sebi već dokazani i onda proces ide lakše.

Neki zločini su po svom opsegu dosegli nivo genocida, ali se nije mogla dokazati namjera okrivljenog da naredi ili izvrši genocid”, istakao je gost N1 televizije.

Nakon okončanja postupka akreditacije Međunarodni sud je registrovao zahtjeve za prisustvo od više od 150 žrtava, preko 200 novinara, više od 50 predstavnika država i članova diplomatskog kora i preko 100 predstavnika akademske zajednice, istraživača i predstavnika organizacija civilnog društva.

Savjetnik Radovana Karadžića Peter Robinson u izjavi za list The Guardian kazao je da očekuje da će njegov branjenik biti proglašen krivim za ratne zločine i da već planiraju žalbu na presudu koja će biti izrečena naredne sedmice u Haškom tribunalu.

“Treba zapamtiti da ovo nije konačna presuda. Čeka nas i dugi period žalbe, jer ona traje u Haškom tribunalu. Ono što je Robinson rekao ne iznenađuje, jer ako se posmatraju dosadašnje presude Tribunala. Za Srebrenicu postoje veliki broj presuda i Radovan Karadžić se u njima spominje”, izjavio je urednik BIRN-a BiH.

“Ne mislim da je imao pošteno suđenje, ali to ćemo iznositi u žalbi”, kazao je Robinson za The Guardian nakon seminara studentima prava Univerziteta Nottingham.

Robinson je dodao da bi bio iznenađen da Haški sud Karadžića osudi za genocid koje su počinile snage pod njegovom komandom, uključujući i genocid 8.000 srebreničkih žrtava.

“Ahilova peta međunarodne pravde je da postoje dvostruki standardi. Postoji jedan standard za male zemlje poput Bosne, Ruande i Liberije i drugi standard za velike zemlje poput Velike Britanije, SAD-a i Rusije. To stvarno treba da se promijeni”, poručio je Robinson.

Prošlo je više od 20 godina od početka rata, kada ćemo zatvoriti poglavlje ratnih zločina? U čemu je problem, sporost pravosuđa, politizacija, nespremnost da se priznaju vlastiti zločini i poštuju tuđe žrtve…

“Teško je očekivati bilo kakvo zatvaranje tog poglavlja ako se suštinski ne bavimo njime. Kao država se bavimo samo jednim dijelom, a ostali segmenti prava utvrđivanja istine, što mi nemamo, su zapostavljeni. Nemamo sistemsko bavljenje sa tranzicijskom pravdom. Mi kao društvo imamo političke elite koje su slične onima iz ranijeg perioda. Pred svake izbore vidimo iste stvari na koje lako dobijaju poene jer se lako izaziva strah kog građana na ratnim zločinima. Za sve žrtve utvrđivanje krivca je bitno. To je i utvrđivanje historije.“

Haški tribunal pustio je na slobodu Vojislava Šešelja. Obrazloženje je bilo da se radi o zaštiti njegovog zdravstvenog stanja, no Šešelj od tada vrlo agilno i javno radi na svom političkom projektu, koristi se huškačkom retorikom, čak je bio i u reality showu. Zašto još nije vraćen u Hag, i hoće li se proces protiv njega ikada okončati?

“On je trn u oku Haškog tribunala. To je jedan slučaj koji će biti proučavan kako ne dozvoliti da se predmet rastegne više od jedne decenije“, rekao je Denis Džidić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.