Iako nevidljive pred zakonom, istospolne zajednice u Bosni i Hercegovini postoje, jer potreba za zajedničkim životnim prostorom, planiranjem i organizacijom svakodnevnice u dvoje dio je univerzalnih ljudskih potreba, bez obzira da li je riječ o istospolnim ili heteroseksualnim parovima.
Piše: Kristina Ljevak / Lgbt.ba
Pravo na zdravstveno osiguranje na osnovu osiguranja partnera/ice, nasljeđivanje mirovine, podjela zajedničke imovine, bolničke posjete onda kada su dozvoljene samo najbližim srodnicima/ama, sticanje državljanstva na osnovu državljanstva partnera/ice samo su dio neprikosnovenih prava heteroseksualnih parova koji zajedno žive duže od tri godine ili su registrovali brak. Nijedno od nabrojanih nije dostupno parovima u istospolnim zajednicama.
Obaveza Bosne i Hercegovine, na osnovu posljednjih preporuka Vijeća Evrope, odnosi se na usvajanje Zakona o istospolnim zajednicama kao dijela obaveza zemalja članica. Portal LGBT.ba u narednom periodu donosit će stavove bosanskohercegovačkih političara/ki na temu budućeg usvajanja Zakona o istospolnim zajednicama.
Maja Gasal-Vražalica članica je Demokratske fronte i zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje je i članica Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova i Zajedničke komisije za ljudska prava.
Od početka zastupničkog mandata, nakon posljednjih opštih izbora u Bosni i Hercegovini, Maju Gasal-Vražalica prepoznajemo kao borkinju za prava svih marginalizovanih skupina u našem društvu i saveznicu u dijalogu o pravima LGBT osoba, te učesnicu brojnih skupova kojima je tema bila zagovaranje prava LGBT osoba. Na početku razgovora za naš portal, Maja Gasal-Vražalica je istakla pogrešnu interpretaciju prava na izbor u našem društvu.
Pravo na izbor kao privilegija većine
“Pravo na izbor je nešto što ćemo u Bosni i Hercegovini u toku dana najmanje jedanput čuti ili pročitati, a kada se nakon toga osvrnete oko sebe konstatujete kako neki/e građani/ke ipak nemaju to ekskluzivno pravo na izbor, jer je ono uvjetovano time da li ste dio većine ili manjine, bilo rasne, spolne, etničke ili nekog drugog stanja ili statusa. Puni smo hvale kako smo mi demokratska država, a opet, kad se osvrnete oko sebe, konstatujete da smo mi jedna mala država sa isto tako malim stupnjem demokratičnosti. Toliko smo demokratski nastrojeni da čak našom vanjštinom ne smijemo na javnim mjestima pokazati ili odavati da smo pripadnici/e neke manjinske skupine. Jedan određeni dio naših građana/ki uživa ljudska prava koja su im zagarantovana Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, koju je Bosna i Hercegovina potpisala i koja je iznad ustavnih odredbi Bosne i Hercegovine, i koja se odnosi na sve njene građane/ke. Najznačajniji je Član 14. Konvencije u kojem se izričito zabranjuje disriminacija po bilo kojem osnovu, pa samim time i po spolu. Kad bi naši građani/ke bili na adekvatan način upoznati sa Konvencijama koje je Bosna i Hercegovina potpisala, te sa njihovim sadržajem, mislim da mi danas ne bismo morali pričati o tome da li neko može ili ne može da bude u hetero ili homo zajednici, jer svatko ima pravo na izbor”, navodi naša sagovornica i dodaje kako problem predstavlja nepoznavanje zakonske regulative i percepcija prava istospolnih zajednica kao privilegije, a ne zagarantovanih prava.
LGBT osobe zaslužuju ravnopravan tretman u svojoj državi
“U Bosni i Hercegovini jedan dio naših građana/ki su pripadnici/e LGBT populacije. To su obrazovani/e, uspješni/e i jako vrijedni/e građani/ke Bosne i Hercegovine. Kao takvi/e nemaju pravo na izbor, jer je u Bosni i Hercegovini već odavno pravilo da o svim pravima odlučuje većina i njih treba da se pita da li nečiji partner/ica treba da bude istog ili drugog spola. Ta većina rijetko kad je upoznata sa obavezama koje je Bosna i Hercegovina na sebe preuzela kao potpisnica EU Konvencije o ljudskim pravima i slobodama. Danas kad je aktuelno pitanje zakonske regulative istospolnih zajednica u Bosni i Hercegovini, opet se tu i tamo čuju zgražanje i pobuna, a zapravo sve zbog nepoznavanja što ta zakonska regulativa znači i da to više nije stvar privilegije već jednostavno ljudskih prava. Ako netko živi sa osobom istog spola, poštuje Ustav i zakone Bosne i Hercegovine, promovira ljubav, pažnju, solidarnost i suživot, zašto da mu/joj budu uskraćena prava na ravnopravan tretman od strane države u kojoj živi? Taj ravnopravan zakonom reguliran tretman podrazumijeva da i oni imaju pravo nasljeđivanja imovine, najma stana i penzije svog/je partnera/ice ili on/ona vaše, mogućnost zdravstvenog osiguranja preko partnera/ice, pravo da posjećujete svog/ju partnera/icu u bolnici, da odlučujete o njegovom/njenom zdravlju kada on/ona to nije u stanju, pravo na određene poreske olakšice na osnovu statusa životne zajednice, mogućnost sticanja državljanstava i slično. Mislim da je glavni problem što građani/ke Bosne i Hercegovine nemaju mogućnost da se na adekvatan način informiraju i upoznaju o svemu što je za njih nepoznato ili drugačije. Možda neki/e i imaju, ali ne žele, jer puno je lakše prikloniti se većini nego imati osjećaj za manjinu.”
“Ja ću podržati Zakon o istospolnim zajednicama u Bosni i Hercegovini”, rekla je na kraju ovoga intervjua Maja Gasal-Vražalica.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
