Gosti večerašnjeg Pressinga bili su nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Mate Granić i bivši ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije Vladislav Jovanović, koji je u vrijeme Dejtonskih pregovora bio ambasador svoje zemlje u Ujedinjenim nacijama.

Šta je ostalo od Dejtonskog sporazuma, da li BiH i zapadni Balkan ponovo postaju interesna sfera svjetskih sila te zašto Rusija želi spriječiti ulazak BiH u Evropsku uniju, bile su teme večerašnje emisije uoči 19. godišnjice Mirovnog sporazuma, koji je zaustavio rat u BiH.

Na pitanje Amira Zukića kakva sjećanja vežu večerašnje goste za Dejtonski sporazum, Lazović je kazao “Bio je to dramatičan period za BiH, kada se tragalo za uspostavljanjem mira. BiH se tada nalazila između vojnih operacija i politike traganja za mirom. Period u jeku kada je Armija BiH imala značajan uspjeh na terenu. Sada vidim da su ti uspjesi bili ključni za početak pregovora.”

“Američkoj administraciji je bilo potrebno da se dovede cjelokupna delegacija Hrvatske, Srbije i BiH u Dejton, s obzirom da je Clinton tražio drugi mandat”, kazao je Lazović na pitanje kako je dogovor Federacija 51 posto, 49 posto Republika Srpska, prihvaćen prije Dejtonskog sporazuma.

“Za vrijeme vašingtonskih pregovora, kada je zaustavljen rat uz američko posredovanje, završetak pregovora je bio da će Bosna i Hercegovina biti uspostavljena kantonalno cijela. Ključni momenti su bili Splitska deklaracija, potpisali su je Alija Izetbegović i Franjo Tuđman na temelju čega je djelovala vojska BiH i Hrvatske, Amerika je htjela da se stvore uvjeti za pregovore uz NATO-ove operacije na vojne ciljeve u BiH“, rekao je Granić na pitanje Zukića o sjećanju na Dejton i dodao kako se sjeća prve večere, na prvoj večeri su rečeni ciljevi sastanaka, što nije išlo lako.

“Ja sam jedini od ambasadora koji je ostao u New Yorku, ostali si bili u Washingtonu. Mogao sam saznati da su delegacije tamo otišle da uspiju koliko god su prepreke bile velike. SAD je odlučila da pregovori moraju uspjeti, radi Clintonovog drugog mandata i radi umora sve tri sukobljene strane“, rekao je Vladislav Jovanović.

“Richard Holbrooke je rekao da će u 11 sati donijeti mape, ali nije došao. Oko četiri sata ujutro probudio me Richard Hill i molio me da se obučem i da dođem. Tamo su otvarali šampanjac. Pokazali su prijedlog koji je za Hrvatsku potpuno bio neprihvatljiv. Na primjer, falilo je to da je do Livna bila Republika Srpska. Izetbegović je došao i rekao da se ni on ne slaže s tim. Sutra oko tri sata je došao Richard Holbrooke i pitao ‘ima li šanse?'”

Granić je objasnio kako su dali završni prijedlog i oko 17:30 predsjednik Clinton je zvao predsjednika Tuđmana i tada je stvar završena. Ostalo je još da se dogovori Brčko distrikt.

“Taj Ustav je nešto što diskriminira svakog Bosanca i Hercegovca, on ne može napraviti stabilnu državu. Vrijeme je da se promijeni Ustav“, rekao je Lazović.

“Ako bilo ko upre prstom u Međunarodni sporazum to može podstaknuti oživljavanje starih strahova, koje ni danas nije stišano ni odstranjeno između tri strane. Za RS kažu da je ona strana koja koči razvoj BiH kao moderne države. Dejton je označio da će oba entiteta imati izražene nadležnosti. Ukoliko se vrši pritisak na neku stranu, to ce tek uzdrmati Međunarodni sporazum i sam mirovni sporazum”, odgovor je Jovanovića na pitanje da li je istekao rok trajanja Dejtonu.

“Nije BiH zamišljena kao Unija dva entiteta, već kao suverena država. Ona ima svoju stolicu u UN-u. Da su se svi principi ispoštovali, BiH bi bila puno stabilnija i priznatija od svih svojih građana. Čitavih 19 godina je borba između suprotstavljenih snaga. Ovakav Ustav BiH ne može približiti BiH Briselu. Traže od nas da brzo trčimo, ali su nam noge svezane“, ubacio se u razgovor Lazović.

“Žalosno je da se nakon presude genocida političari iz RS i dalje ne priznaju genocid uprkos osuđenima za te događaje. Zadnjih godina iz Sarajeva je prestala napadačka politika prema Republici Srpskoj”, rekao je nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH.

“Dejton se ne može ukinuti. Ipak potrebno ga je dograditi. On je zaustavio rat, dao je šansu miru. Tada je BiH bila svjetsko ratno žarište. Treba uspostaviti da su sva tri naroda suverena i ravnopravna, u životu i politici”, kazao je Granić na pitanje da li Dejton treba mijenjati ili ga ukinuti.

“Samo kroz procedure BiH, kao jedna od legitimnih odluka. To treba prepustiti Hrvatima u BiH da sa drugim stranka razgovaraju o tome”, odgovorio je Granić na pitanje da li je za osnivanje hrvatskog entiteta u BiH.

“Nisam ukoliko RS na to bude natjerana od strane FBiH ili drugih dijelova BiH. RS je zadovoljna u BiH i želi tu ostati. Ukoliko se bude pribojavala, dobit će nelagodan osjećaj i to ne bi bilo dobro za opći mir“, rekao je Jovanović na pitanje da li je za otcjepljenje Republike Srpske.

Na pitanje da li će njemačko – britanska incijativa iz Dejtonske preći u briselsku fazu Lazović je rekao “da se nada da hoće“.

“Mislim da su uvidjeli pogrešan pristup u protekle četiri godine, jer su vidjeli da se unutar BiH vlast ne može dogovoriti. Oni su to pasivno gledali i sada moraju izvršiti pritisak na domaće političare”.

“Mislim da je to nastavak politike starateljstva nad BiH. Mislim da je vrijeme da se počne samostalno rješavati politika unutar BiH. Ne smatram da će Rusija biti prepreka Evropskoj uniji za BiH. Rusija ne želi širenje NATO-a prema njenim granicama”, prokomentarisao je Jovanović pitanje da je Amerika podržala, a Rusija se usprotivila njemačko – britanskoj incijativi.

“Pozitivno gledam na njemačko-britansku incijativu, ona može donijeti samo pozitivno. Volio bih da se SAD više uključi. Što se tiče Rusije, to je refleksija trenutnih svjetskih događaja“, izjavio je Granić.

Na pitanje gledalaca kolike su šanse da dođe do promjene sadašnjeg Ustava, tačnije, da se donese novi Ustav koji ne bi u sebi sadržavao diskriminaciju na brojnim osnovama, Lazović je kazao da ga je neophodno mijenjati. BiH ne može ići naprijed dok se ne promijeni.

“BiH je država tri ravnopravna naroda i trebaju odlučivati sami, ali Hrvatska i Srbija imaju međunarodne sporazume potpisane s BiH na temelju kojeg Hrvatska može sudjelovati samo u okviru tih sporazuma”, odgovor je Granića na pitanje kada će se Hrvatska i Srbija prestati miješati u unutrašnje odnose u BiH, i pustiti njihove lidere i građane da sami odlučuju o svojoj sudbini?

“U interesu Srbije je da BiH bude stabilna država. Srbija i Hrvatska su potpisnice garanta za stabilnost“, odgovorio je Jovanović na gore postavljeno pitanje Graniću.

Pitanje gledaoca je i da li BiH ne treba novi Dejton, samo novi Ustav ili da se vrati na Ustav RBiH, na šta je Lazović rekao: “Slažem se. Nije realno na vraćanje Ustava Republike BiH“.

Za kraj na pitanje voditelja Amira Zukića kako vide BiH za 11 godina, kada se bude obilježavala 30. godišnjica Dejtonskog sporazuma Jovanović je odgovorio da se nada da će “BiH biti sretnija, da će vladati potpuni mir i da će se narodi uvažavati“.

S optimističnim prognozama nastavio je Mate Granić, koji je dodao da očekuje da se narodi poštuju i da budu jednaki te dodao da je sada trenutak za iskorak.

Miro Lazović se nije složio sa svojim sagovornicima i rekao je da “ne vjeruje da BiH može izdržati idućih 11 godina sa ovim Ustavom”.

“Ne vjerujem da BiH sa lošim i nakaradnim ustavnim rješenjima može izdržati. Na vlasti nisu demokrate, jer da jesu, BiH bi bila stabilna i sa ovakvim Ustavom. Potrebna je ozbiljna analiza evropskih političara da se BiH nekom brzom reakcijom uvede u EU“, kazao je Lazović.

Reprizu Pressinga, čiji je voditelj Amir Zukić, možete pogledati u petak u 13 sati.