"Najveći problem obrazovanja u BiH je taj što je parcijalno raspoređeno i prepušteno lokalnim vlastima koje nemaju snagu dovesti obrazovanje na nivo gdje treba biti", rekao je prof. dr. Damir Marjanović.

Sinoć je održana Noć muzeja, a u centru pažnje posjetilaca bila je Hagada i brojni insekti. I Vijećnica je sinoć prvi put bila otvorena za posjetioce u večernjim satima.

“To su predivne stvari, ali to nije prvi put da se dešava. Tako se populiziraju muzeji. Kult muzeja bi trebao biti vraćen na prvo mjesto. Mi smo, dobro se sjećam, u osnovnoj i srednjoj školi barem jednom u pola godine posjećivali muzeje, a išli smo redovno i sa roditeljima. Bez kulturne baštine nema ni države“, rekao je Marjanović.

Osnovno školstvo politizovano, prema istraživanju CIN-a.

“Jedan Kanton nije snažan da izgura osnovno i srednje obrazovanje. Nastavni planovi su zastarjeli, još uvijek ne znamo šta želimo od djece koji završavaju osnovnu školu, kako ih usmjeriti i slično. Obrazovanje je bila prva žrtva Dejtona, a sve što se sada dešava su žrtve lošeg obrazovanja. Žestoka je kriza društva na ovim prostorima, ali je obrazovanje u krizi u cijelom svijetu. Obrazovanje je živi sistem koje se stalno mora modificirati i prilagođavati. Naše obrazovanje se svodi na veliki broj činjenica za koje je pitanje da li će ih naša djeca moći ikada koristiti kada odrastu.“

Brza cesta je ključ razvoja srednje Bosne, jedna je od naslova današnje štampe.

“Tako bi privukli ljude koji bi ulagali, a sigurno bi se i zaradilo na cestarini. Imam dosta prijatelja koji kažu da jedva čekaju da se završi cesta da brže odu na more sa sjevera.“

Gost Novog dana je kazao da je poljoprivreda budućnost.

“Od Doboja prema Bosanskom Brodu vidite ogromne površine neiskorištene plodne zemlje. Stalno se priča o krizi, kako je hrana loša i skupa, a mi imamo prostor na kojem to možemo jako dobro uraditi. To može riješiti problem siromaštva i gladi“, smatra prof. dr. Marjanović te dodaje da GMO hranu jedemo već duže nego što mislimo.

“Ako ste nedavno pojeli kukuruz ili kokice, to nije prirodno nastala biljka već se stotinama godina vršila selekcija kako bi se dobila ta hrana. Ponekada požurimo reći “bu”, a ne raspitamo se o čemu se radi. Prilikom pravljenja strategija treba se konsultovati sa strukom, naukom i javnošću kako se time koristiti.“

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.