Član Predsjedništva BiH Dragan Čović i predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić govorili su o Hrvatima u Republici Srpskoj kao i povratnicima u taj bh. entitet.
“Preznačajni su odnosi za svaku poziciju Hrvata u BiH pa na isti način i vezano za Republiku Srpsku. Ja ne želim na bilo koji način naglašavati poziciju bilo kojeg drugog područja – na primjer zeničkog, bihaćkog, sarajevskog, tuzlanskog ili goraždanskog ili čitave RS. Kad je RS u pitanju, mislim da smo približno 6.000 stambenih jedinica u RS potpuno obnovili u zadnjih deset godina. Na našu najveću žalost, najveći dio tih objekata danas je nepopunjen ili nije ni izbliza realizovan projekat kako smo to željeli što ukazuje da nije samo dovoljno napraviti objekat, stvoriti ambijent za osnovnu sigurnost, već treba i puno drugih detalja. Uostalom, o tome svjedoči i odlazak mnogih porodica koje imaju sve i ovdje u Hercegovini i RS i širom BiH koji odlaze zato što misle da negdje imaju bolji ambijent za život. Znači treba i posao, ali nije ni to dovoljno. Koliko mladih danas odlazi i koliko ih je zaposleno? Više od 50 posto je takvih i to ukazuje da mnogo ljudi nema ambijent i tu moramo praviti ključne promjene”, istakao je Čović.
“Hrvatski narodni sabor, prije svega HDZ, je na ovome svemu radio intenzivno. Hrvatski narodni sabor zadnjih godina pokušava u svoje priritete stavljati upravo ovu poziciju položaja brojnosti Hrvata u BiH i iseljavanja svih mladih i zbog toga će nam i ovaj popis vrlo zorno pokazati da nas ima negdje oko 540, 550 hiljada u BiH, što gledajući apsolutne iznose, daleko najviše je u postocima iseljeno Hrvata nakon popisa ‘91. godine kada znamo da nas je bilo preko 700 hiljada, ali to su neke životne realnosti za koje moramo svi zajedno tražiti rješenja“, komentarisao je Čović.
Na pitanje kako komentariše izjave Komarice, odnosno njegovo poređenje Banjaluke s Beogradom, je rekao: “Uopće ne mogu komentarisati bilo čije izjave – to nije moj stav. Ja sam siguran da mi zajedno moramo znati šta je čiji posao, svako neka radi svoj posao, politika će svoj. Razumijem i biskupa Komaricu i biskupa Perića i kardinala Puljića, ali mi moramo zajedno sjediti i promišljati – kako zaštititi da mladi ljudi ne odlaze, kako zaštititi porodicu kao osnovu društva BiH i kako stvoriti mogućnost da se neki vraćaju. Dakle, mi smo danas daleko od iluzije povratka jer imamo iseljavanje koje moramo zaustaviti”.
“Hrvatski narodni sabor vodi računa o svim Hrvatima u BiH i sinoćnji prijedlozi idu na to da se na isti način riješe prava ne samo Hrvata nego sva tri konstitutivna naroda u svakom dijelu BiH. Što se tiče najnovijih događaja u RS koji su bili kao posljedica izjava biskupa Komarice, mogu reći da sam se prvi kao predsjednik Odbora i državnog vijeća HNS očitavao i zatražio prekid zasijedanja sjednice Sabora, što je udovoljeno, gdje sam hrvatsku javnost upoznao sa neprimjerenom političkom medijskom hajkom koja se okrenula prema biskupu Komaricu a koja je uslijedila nakon naše posjete RS. Sama činjenica da smo izabrali RS da posjetimo govori da nismo to uradili iz želje da vidimo Banjaluku ili da se sastanemo sa nekim od dužnosnika već u prvom redu s ciljem da razgovaramo o položaju Hrvata u RS i to je bila glavna tema razgovora”, komentarisao je Ljubić.
“O položaju Hrvata u RS zapravo teško možemo govoriti jer su Hrvati skoro nestali iz tog entiteta – od 200 hiljada sada nije ostalo ni 10 hiljada, što iznosi ispod 5 posto, a i ovi koji su ostali tamo trpe velike probleme. Dva osnovna problema na koja su nam ukazali su zakon o porezu na imovinu, što znači da ako ne platite u toku deset godina poreze, ta imovina vam se oduzima. Kako da čovjek plaća porez na imovinu koji je protjeran, čija je imovina devastirana, neiskoristiva pa čak i nedostupna fizički. Po meni je to samo nastavak procesa etničkog čišćenja. Drugi problem su logoraši iz ratnih logora RS koji pokušavaju naći svoja prava pred sudovima RS gdje im se nameću astronomski sudski troškovi“, dodao je Ljubić.
Ljubić je komentarisao i izjavu predsjednika RS Milorada Dodika da Hrvatska ne doprinosi boljem odnosu Srba i Hrvata.
“Ta izjava je neistina, pogrešna je i zlonamjerna, jer sama činjenica da smo mi mjesto posjete izabrali RS govori o tome da želimo sarađivati a u interesu RS je da sarađuje s Hrvatskom jer je članica EU. Čitav sjeverozapadni dio BiH, koji se nalazi u entitetu Republika Srpska, zapravo je i gospodarsko i prometno na svaki način naslonjen na Hrvatsku. Interes Hrvatske je strateški da sarađuje s čitavom BiH i da BiH ide ubrzano prema EU. Bosna i Hercegovina ne bi trebala ni dana kasniti za Srbijom i Crnom Gorom u ulasku EU jer bi to bilo loše za BiH i za EU“, istakao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
