Iz Savezne Republike Njemačke od 3.903 osobe koliko se prema navodima nadležnih njemačkih tijela, nalazi u SR Njemačkoj u kategoriji ekonomskih migranata 261 bh. državljanin vraćen je u BiH od 10. decembra 2015. do 23. aprila 2016. godine.
Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici usvojilo je informaciju Ministarstva sigurnosti o aktivnostima BiH u prihvatu državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju iz Savezne Republike Njemačke u Bosnu i Hercegovinu na osnovu Evropskog hitnog putnog lista za povratak (Laissez Passer).
Radi efikasne realizacije procesa povratka državljana BiH produžena je upotreba Evropskog hitnog putnog lista za povratak, koji izdaju nadležna tijela SR Njemačke, a koji će važiti za bh. državljane prilikom njihovog povratka/deportacije/protjerivanja u Bosnu i Hercegovinu u dodatnom periodu od 60 dana, počevši od 8. maja 2016. godine.
Samo 75 državljana BiH prihvaćeni su s EU – Laissez Passer dokumentom.
Vijeće ministara BiH prihvatilo je inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredilo delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora o zajmu (projekt Koridor 5 c – Klopče – Donja Gračanica) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, vrijednog 36 miliona eura.
Riječ je o izgradnji poddionice autoceste na Koridoru 5c – zenička zaobilaznica Klopče – Donja Cračanica (tunel Pečuj), koja se nalazi na dijelu autoceste Doboj Jug – Tarčin. Rok otplate zajma je 15 godina, uključujući četiri godine grejs perioda s alokacijom na Federaciju BiH i krajnjeg korisnika JP Autoceste Federacije BiH.
Ukupna vrijednost projekta je procijenjena na oko 100 miliona eura, od čega će iz kredita OFID-OPEC fonda za međunarodni razvoj biti osigurano 60 miliona eura, što uz ovih 36 miliona EBRD-ovog zajma ukupno iznosi oko 96 miliona eura, a nedostajući iznos bit će osiguran iz vlastitih sredstava.
Ministarstvo finansija i trezora, nakon završenih pregovora, dostavit će Vijeću ministara prijedlog ugovora s osnovama za njegovo zaključivanje u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama BiH.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o finansiranju državnog programa aktivnosti za BiH 2014. između Bosne i Hercegovine koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH i EU koju predstavlja Evropska komisija.
U okviru Državnog programa aktivnosti za BiH Evropska unija izdvojit će 22.581.834 eura, od čega će više od 62 posto novca biti usmjereno na ekonomski razvoj zemlje.
Istovremeno je Vijeće ministara BiH utvrdilo Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o finansiranju programa aktivnosti prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora za 2014. godinu između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija. Ovim programom prekogranične saradnje obuhvaćeno je 54 općine u Bosni i Hercegovini i 14 općina u Crnoj Gori uz finansijsku podršku EU u iznosu od 840.000 eura.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog sporazuma između Republike Srbije i Bosne i Hercegovine za IPA II Program prekogranične saradnje “Srbija – Bosna i Hercegovina“ 2014 – 2020.
Na ovaj način dvije države uređuju odnose, definiraju uloge i nadležnosti u pogledu upravljanja IPA II Programom prekogranične saradnje i njegovim provođenjem u slučajevima kada se primjenjuje sistem indirektnog upravljanja projektima.
Evropska komisija odobrila je u decembru 2014. godine Program prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina za period 2014 – 2020. godine, kao podršku njihovim nastojanjima da provedu potrebne reforme za ulazak u EU.
Vjeće ministara BiH upoznato je sa zaključcima 29. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine povodom rasprave o izvještaju BHRT-a o realizaciji planskih dokumenata za 2015. godinu, finansijskom planu i planovima programa BHR 1 i BHT 1 za 2016. godinu i izvještaju o obavljenoj reviziji finansijskog poslovanja BHRT-a za 2015. godinu.
Ministarstvo komunikacija i prometa zaduženo je da pripremi i Vijeću ministara dostavi prijedlog odluke o formiranju interresorne radne gupe koja bi u potpunosti analizirala primjenu postojećeg zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu BiH.
