Dragan Čović, član Predsjedništva BiH gostujući u emisiji Pressing na N1 kazao je da neslaganja u ovoj instituciji BiH nisu toliko duboko naglašena, ali da postoji osjetan zastoj.

“Evidentno je da imamo nerazumijevanje oko ključnih tema, a poklopile su se sa lokalnim izborima. Treba uvažiti stavove kolega. Predsjedništvo funkcioniše besprijekorno, a neće se desiti da imamo preglasavanje”, kaže Čović, uprkos tvrdnji Mladena Ivanića da je preglasan.

“Nikad niko nije preglasan, a to je lako provjeriti. On može kazati da ga je neko iznevjerio – ali kao šef države, nikada nije preglasan“, odgvorio je Čović.

Sporno pitanje je bilo oko odluke objave popisa stanovništva, a Čović kaže da “se nismo dogovorili da ćemo nešto prolongirati”.

“Svi predsjednici stranaka na razini BiH, nas trojica (Čović, Ivanić, Izetbegović, op.a), Bosić, Čavić i Borenović smo se dogovorili da ćemo naći mehanizam izmjene zakona koji tretira popis, kako bi se rezultati objavili umjesto 1.7, 1.12”, kaže Čović.

“Onda se desilo da imamo metodologiju direktora Agencije za statistiku, Jukića – onda je to krenulo kao dogovor dvije strane, da je to urađeno pod mojim uticajem. To pitanje smo raspravili. Precizno sam kazao da to nema veze sa mnom i da to sa Izetbegovićem nisam dogovarao. Predstavnici SDA, u Vijeću ministara kroz nekoliko press konferencija su pozivali na odgovornost direktora Jukiča. Bez pravdanja, to je tako“.

Mladen Ivanić s druge strane kaže suprotno, odnosno da je prevaren i da mu se radilo iza leđa.

“Nema razloga za takav stav. To ne odgovara činjenicama. Moje pitanje je zašto bi se iko ljutio, zašto mislite da ovo odgovara hrvatskoj strani? Iskorišten je ambijent u RS, sukob pozicije i opozicije – da se prebaci u Vijeće ministara, sve u funkciji lokalnih izbora, pravljenja klime unutar glasačkog tijela, ovog puta kod Srba – da se profitira nacionalno“.

Članovi Predsjedništva se nisu sastali 10 dana, iako imaju urede na istom spratu – a vidjet će se tek za 20?

“Gospodin Izetbegović i ja se viđamo. Sjedimo sa predsjednikom FBiH, ministricom finansija… Uvjeren sam da nema razloga da na takav način ne razgovaramo sva trojica. Mi sjedince Predsjedništva imamo dva do tri puta mjesečno. Desilo se i do sada da neko ode vani, po zadacima, ali javnost to ne osjeća“, kaže Čović.

Mladen Ivanić je najavio i oštre reakcije nakon istupa Bakira Izetbegovića na Summitu 100?

“Bio sam zajedno sa Ivanićem, slušali smo zajedno Izetbeogovića – poslije smo ručali svi zajedno. Imat ćemo komunikaciju, zbog mojih planova ne vjerujem da ću se sresti sa Ivanićem, ali sa Izetbegovićem hoću već sutra, ali vidjet ćemo“.

Članovi Predsjedništva BiH uskoro idu kod Angele Merkel u posjetu, očekuju li da će ih “ružiti” zbog stanja u BiH?

“Nema razloga. Mi idemo kao predsjednici države. Pričat ćemo ležerno o temama. To je 30. ovog mjeseca, završit ćemo sve što nam treba, kako bi nam Slovačka, kao predsjedavajuće zemlja EU dala pozitivan stav o našem zahtjevu za članstvo. Ako se to ne bi desilo, onda smo u velikom problemu – ne samo sa Merkel, nego sa svim prijateljima iz EU koje smo ubijedili da smo u stanju to da uradimo”, smatra član Predsjedništva BiH.

Da li je Hrvatska lokomotiva koja gura BiH ka EU, pitao je voditelj Pressinga Amir Zukić Dragana Čovića?

“Utjecaj je izražen. Mnogi koji nas podržavaju i slušaju, a s druge strane govore da je do nas. Prije šest-sedam mjeseci su govorili da nismo trebali predavati aplikaciju. Mislim da smo u pravo vrijeme predali aplikaciju, u kriznom periodu za Evropu. Jedni nas ne žele, drugi da – žele nam dati ubrzanu šansu za EU. BiH je zadnjih 100 godina bila indikator mnogih kriza, to se želi izbjeći. Njemačka administracija kao i britanska su se pojavili kao prijatelji BiH. Od njih smo dobili poruku – da se ovo završi. Uvjeren sam da ćemo sve riješiti u naredna tri dana. Ako bi dobili novi upitnik, onda sam uvjeren da dolazi novo vrijeme, koje nam veže ruke – moramo raditi“, smatra Čović.

On je kazao da se kandidatski status BiH očekuje u drugoj polovini 2017. godine i nema niti jednog razloga da to ne bude tako.

S druge strane, kazao je da ne vjeruje u proces kažnjavanja onih koji koče napredak BiH ka EU, ali da vjeruje da javnost u BiH i u EU na praktičan način dovodi na svjetlo one koji blokiraju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, mehanizam koordinacije…

Da li su krize, koje se proizvedu u službi blokiranja puta u EU i lokalnih izbora?

“To je prava istina. I jedno i drugo. Time se rješavaju neka pitanja. Zašto ne pričati o MAP-u, o članstvu u NATO-u. Izetbegović vodi jednu veliku delegaciju u Varašavu. Treba se okupiti 28 članica NATO-a. Od nas se tražilo da donesemo dokument pregleda odbrane. Beznačajan dokument. Od Predsjedništva se tražilo da usvoji smjernice, i to je jedini dokument koji nismo usaglasili. Tu vidimo kako neko zaustavljajući projekte ne želi otvoriti vrata za ono za što smo se obavezali. Tu se jasno vide krize. To su prave istine. Tvrdim sa su krize u toj funkciji, imena su jasna. Odgovornost je na Vijeću ministara i Predsjedništvu. Tri člana Predsjedništva, a Vijeće ministara se zna ko ga vodi“, izjavio je Čović.

Neizvjesno je šta će biti na julskom samitu NATO-a?

“Sada je izvjesno. Do nas je. Prijatelji su rekli ‘dajte usvojite ovo, pa da idemo dalje’. Bojim se da se nadmudrujemo oko jedne rečenice. To je rečenica kojom treba definisati odnos prema broju vojnika u BIH. Danas ih ima 9.2000. Sad smo trebali opisno napisati složenijom rečenicom, i oko toga se nadmudrujemo tri mjeseca”, kaže Čović.

A, da li ima istine da BiH ne može postati članica NATO-a dok Srbija to ne postane?

“To nije sporno. Nikolić je to kazao. Evidentno je da imamo saglasnost oko MAP-a, koji je međufaza do NATO-a. Bojim se da neko pokušava balansirati dinamiku Srbije u odnosu na BiH. Mislim da pravimo štetu, jer ne mislim da time nismo ugrozili odnose sa Srbijom, a nanijet ćemo sebi štetu. Mislim da će biti kontra onog pozivitnog stava za lokalne izbore, afirmiranje onog nacionalnog. To pokazuje nedoslijednost“, smatra Čović.

Ukoliko bi se organizovao referendum o ulasku BiH u NATO, da li bi 2/3 stanovnika bile ZA?

Za EU bi postotak bio 60-70 posto i više. Kada je upitanju NATO, kod većine Srba bi bio negativan stav. Da li će to biti za 10, 15 – 20 godina – dok se Srbija ne izjasni po tom pitanju? Za NATO, Bošnjaci bi bili iznad 50 posto. Mislio sam da je to izraženije. Većina Hrvata isto bi bila za, a kod Srba bi to bio neznatan procenat”, kaže Čović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.