Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, govorio je za N1 o Agrokoru, kao i o tome da li će biti predstavnika te kompanije i vlasti u BiH.

“To bi trebala da bude briga cjelokupnog društva s obzirom da Agrokor u BiH ima nekoliko vrlo respektabilnih kompanija, velikih, značajnih u kojima je zaposleno preko 5000 radnika. To nije samo Konzum, to su i neke druge kompanije – Velprom, Zvijezda, Sarajevski kiseljak, Ledo i tako dalje. U našoj agendi, bar za ovu sedmicu, nisu planirani posebni sastanci na državnom nivou, a nemamo informaciju da li je po tom pitanju nešto planirano u entitetima. Čeka se povratak predsjedavajućeg Zvizdića iz SAD-a tokom ove sedmice. Prije nekoliko dana u Savjetu ministara smo se dogovorili da Kabinet gospodina Zvizdića pozove Ramljaka, povjerenika Vlade Hrvatske. Vidjet ćemo da li će do tog susreta doći“, komentarisao je Šarović za N1.

“Ono što može biti dio informacije jeste da ministri međusobno dnevno komuniciraju iz regije, u skladu s dogovorom iz Beograda. Ja sam se danas čuo i s ministrom za ekonomiju Crne Gore, s ministrom Ljajićem, sa slovenačkim ministrom. Sada je u žiži interesovanja ponajviše poseban slovenački zakon koji bi trebao da bude usvojen na slovenačkom parlamentu“, istakao je.

Na pitanje da li Mercator ponovo dolazi u BiH, ministar Šarović je za N1 odgovorio: “Treba vidjeti prije svega koje će poteze da vuče slovenačka vlada, s obzirom da je njen interes poseban i da je u Sloveniji Mercator zadržao i još svoje ime, ali i s obzirom na kapital i broj radnika preko 10 hiljada zaposlenih u ovom sektoru Agrokora u Sloveniji oni donose zakon koji će štititi imovinu koja je na teritoriji Slovenije. Žele da, kako su naveli, u zakonu imaju tog pridruženog člana u Upravi Mercatora a mi ostali u Srbiji, BiH i Crnoj Gori pratit ćemo epilog kada je u pitanju uloga Mercatora u BiH, jer ona je drugačija nego u Sloveniji jer su oni praktično sada sastavni dio Konzuma“.

“Nema bilo kakvih naznaka o povratku Mercatora bar ih ja nemam. To su za sada spekulacije. Ja mislim da je to još daleko, čeka se prestruktuiranje Agrokora koje će da bude dirigovano ili projektovano iz Centrale Agrokora. Za sada se pažnja više usmjerava na kontrolu finansijskih tokova, ali i na stabilizaciju prilika u kompanijama. U svakoj od zemalja regije prati se eventualno osipanje radnih mjesta, prati se isplata dobavljačima jer su dugovi ogromni u svakoj zemlji. U BiH su oko 131 milion maraka. Značajan dio dobavljačima duguje Konzum, a nešto manje ostale kompanije“, naveo je.

O tome da li se mi možemo zaštititi posebnim zakonom kao zemlje regije od izvlačenja novca je rekao: “Ni Srbija ni Crna Gora ne planiraju donošenje posebnog zakona. Oni smatraju da nemaju ustavnih osnova. U BiH za sada također nije u planu donošenje bilo kog zakona. Imamo dovoljno uporišta da možemo kada je u pitanju kontrola finansijskih i robnih tokova, imamo uporište u postojećem zakonodavstvu kao što to recimo radi Srbija na osnovu Zakona o sprečavanju pranja novca. Mi imamo i na državnom i entitetskom nivou zakonodavstvo u kojem značajnu ulogu igraju poreske uprave entiteta, zatim UIO, resorna ministarstva koje su nadležne za sprečvanje iznošenja novca iz BiH. U ovom ministarstvu vodi se i taj Centralni registar i vrlo je bitno da ga entiteti pravilno pune sa informacijama. Nismo uočili posebno zanimljive slučajeve, ali novac se ne iznosi samo u gotovini, on se može iznositi na raznim drugim finansijskim transakcijama“.

Istakao je i kako će Zvizdiću predložiti da se u najskorije vrijeme organizuje sastanak svih onih institucija nadležnih za ovakve vrste kontrola kako bi zajednički radili te smatra da bi to bilo u interesu cijelog društva.

“Tuš nam je pokazao koliko smo bili nespremni za jednu takvu situaciju. Mislim da sada možemo bolje odgovoriti“, rekao je Šarović za N1.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.