U BiH nijedan projekat nije urađen po principu javno-privatnog partnerstva. Inicijativa je bilo, ali nikada nisu realizovane. Koristi od ovog modela bile bi višestruke, i za državu i za privatne subjekte. Nadležni najavljuju da bi autoput Sarajevo - Beograd mogao biti izgrađen upravo javno-privatnim partnerstvom.

Projekat autoputa Sarajevo – Beograd u javnosti je poznat po neslaganjima oko trase kao i neutvrđenim načinom finansiranja. Resorni državni ministar najavljuje, taj projekat mogao bi biti rađen javno-privatnim partnerstvom.

“Jedna od opcija koja se spominje kada je u pitanju povezivanje Sarajeva i Beograda preko Tuzle i Vardišta je da upravo to bude pionirski projekat kada je u pitanju javno-privatno partnerstvo”, kaže Ismir Jusko, ministar saobraćaj i komunikacija Bosne i Hercegovine.

Interes da javno-privatno partnerstvo zaživi u praksi odavno iskazuju poslodavci. Posebno na polju infrastrukture.

“Prije 15-ak godina, prije nego što smo počeli graditi autoputeve, govorili smo o tome da će naši autoputevi u najvećem dijelu biti građeni kroz javno-privatno partnerstvo. Nažalost, svjesni ste činjenice da se u ovom momentu nijedan metar niti kilometar se ne gradi na taj način”, podsjeća Safudin Čengić, predstavnik poslodavaca.

Loše zakonodavstvo i nerad institucija, krivci su u očima poslodavaca. Za vladajuće, javno-privatnog partnerstva nema jer u ovaj model nema dovoljno povjerenja, ni na jednoj strani.

“Nismo prevazišli strah od privatnog sektora, iako kao društvo danas živimo od privatnog sektora. Ovo malo javnih kompanija, nekoliko koje jesu važne, dio su realnog sektora ali nisu ni blizu uticajne kao privatni sektor sa svoje 22 hiljade privrednih društava, koji praktično plaćaju poreze i koji zapošljavaju 350 do 400 hiljada uposlenih”, smatra Fadil Novalić, premijer Federacije BiH.

Javno-privatno partnerstvo uspješno spaja resurse javnog i kapital privatnog sektora. Da bi se primijenila ova formula za uspjeh, BiH težište mora staviti na ekonomiju i razvoj, kaže ministar.

“Ekonomija treba da bude u prioritetu donosilaca odluka kako bi BiH krenula naprijed, kako bi privukla investicije, popela se na listi konkurentnosti i time značajno doprinijela povećanju zaposlenosti mlade radne snage”, ocjenjuje Mirko Šarović, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Sve to zajedno, dodaje Šarović, bilo bi dovoljno da se zaustavi odlazak mladih, ali i da po konkurentnosti više ne budemo posljednja država u Evropi.