Kineske i turske firme nemaju više gotovo nikakve konkurencije među stranim kompanijama koje dobijaju građevinske poslove u Bosni i Hercegovini vrijedne stotine miliona maraka, pokazuju podaci i dokumenti koje je prikupio Detektor. Na 90 posto ovih tendera kompanije iz drugih zemalja se više ni ne prijavljuju.
Centar “Autoputeva Republike Srpske” za kontrolu saobraćaja u Laktašima moderna je i uredno organizovana zgrada. Cijeli jedan zid prekriven je ekranima koji prikazuju trenutno stanje saobraćaja. Na njemu će se, kada bude završena, prikazivati i dionica puta između Doboja i Brčkog. Gradnja dijela budućeg autoputa prema Bijeljini i dalje Beogradu počela je prošle godine, kada su vlasti entiteta ponosno najavile saradnju s kineskom kompanijom.
Ideju za povezivanje Bosne i Hercegovine i Srbije podržavao je prije nekoliko godina turski predsjednik Tayyip Erdogan, nakon čega su slijedili sastanci s domaćim vlastima.
Ali iza glamuroznih sastanaka na najvišem nivou na kojima se proslavljao budući put koji će osnažiti ekonomsku saradnju i povezati dvije zemlje, manjak transparentnosti i nedostatak konkurencije potiču sumnje da li je posao sklopljen u najboljem interesu građana.
Na prašnjavoj metalnoj polici u arhivu centra u Laktašima, neuredno poredane ponude osam firmi koje su se prijavile da grade dio autoputa ne odaju utisak važnosti dokumenata za sklapanje posla vrijednog više od 700 miliona maraka.
U poderanim i izlijepljenim kutijama su ponude samo kineskih i turskih firmi. Na ovaj tender nije se prijavila nijedna evropska kompanija.
To je postalo pravilo prije nego izuzetak, pokazuju podaci o više od 20 velikih građevinskih projekata u posljednjih šest godina u BiH koje je prikupio Detektor. Ove poslove vrijedne više od sedam milijardi maraka osim domaćih, među stranim su dobijale isključivo kineske, turske i u rijetkim slučajevima druge kompanije sa istoka, dok niti jedan nije dobila firma iz Zapadne Evrope.
Ugovor o finansiranju, projektovanju i izgradnji autoputa između Vukosavlja kod Doboja i Brčkog u augustu prošle godine potpisala je kineska firma “China State Construction Engineering Corporation Limited” (CSCEC) za cijenu oko 60 miliona maraka veću nego što je bilo procijenjeno objavljenim tenderom.
Ove firme biraju se jer je preko njih vlastima lakše doći do novca, smatra Srđan Traljić iz organizacije Transparency International BiH, koja istražuje korupciju u trošenju javnog novca.
“Građani to podržavaju jer žele da se ti projekti realizuju, ali kad podvučemo crtu, plašim se da ćemo doći u situaciju da će nas ti projekti izaći preskupo jer se nije vodilo računa o javnom interesu”, kaže on.
Osim CSCEC-a okvirno rješenje ponudio je konzorcij tri kineske firme čija je procjena troškova radova bila za 30 miliona eura niža nego kod izabranog ponuđača. Na natjecanje su se prijavile samo turske i kineske kompanije.
Prema zvaničnom registru firmi u Republici Srpskoj, kompanija ima kancelariju u Banjaluci. Ali na adresi koju su novinari Detektora posjetili nalazi se privatna kuća u kojoj nije bilo nikoga.
Prvi komšija je objasnio kako tu nema firme. Na broj telefona prijavljen u registru niko nije odgovarao.
Ova firma dobila je vrijedan ugovor i kod “Autocesta Federacije” 2019. godine, nakon sastanka s tadašnjim ministrom komunikacija i prometa Ismirom Juskom. On je organiziran 2018. godine na inicijativu Ambasade Narodne Republike Kine u BiH putem Vanjskotrgovinske komore BiH.
U saopćenju koje je Ministarstvo izdalo nakon sastanka navodi se kako je Jusko upoznat da ova firma predstavlja “najveće konstrukcijsko i investicijsko poduzeće u svijetu s godišnjim prometom koji dostiže 158 milijardi američkih dolara”.
Jusko nije pristao na razgovor za ovu priču.
CSCEC je 2019. godine izabran za izgradnju dionice autoputa Počitelj – Zvirovići, vrijednu skoro 130 miliona maraka. “Autoceste Federacije” nikada nisu odgovorile na zahtjev za dostavljanje ugovora i ponuda, a u telefonskom razgovoru su naveli kako su zahtjev proslijedili kineskoj kompaniji na odobrenje.
Domaće javne kompanije i institucije rijetko otkrivaju detalje ugovora potpisanih s kineskim kompanijama.
Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, navodi kako je model ulaska na tržište turskih i kineskih kompanija korištenje vanjske politike ovih zemalja. On smatra kako su ove firme primijetile da zapadne kompanije ne rade dovoljno u infrastrukturnoj industriji na Balkanu, te su tu uskočile. Dodaje kako je glavni problem netransparentnost ugovora koji se potpišu.
“Najčešće se ti ugovori proglašavaju da su ili poslovna, ponekad i državna tajna zato što se saradnja u oblasti infrastrukture odigrava na osnovu međunarodnog sporazuma”, kaže Vuksanović, dodajući kako političke elite na vlasti u dvije zemlje u dogovoru prikrivaju informacije od javnosti.
To, kaže, omogućava Kini da dobije projekte za državne firme, da se oslobodi građevinskog materijala, te da širi svoj politički utjecaj.
Opširnije na portalu Detektor.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!