
Iako je Ustavni sud BiH suspendirao separatističke zakone Republike Srpske, nastavlja se, "pravno i političko blato" koje je razotkrilo poteškoće s kojima se institucije BiH suočavaju u vršenju svojih ovlasti u Republici Srpskoj", a predsjednik ovog entiteta Milorad Dodik koji je prvostepeno osuđen pred Sudom BiH zbog nepoštivanja odluka Ureda visokog predstavnika presudu je uobličio kao neprijateljski napad na RS, i pojačao je secesionističku retoriku. Ako kazna bude potvrđena u drugostepenom postupku, Dodik, koji je pod sankcijama nekoliko zapadnih zemalja, uključujući SAD i Veliku Britaniju, više ne bi imao nikakvu formalnu vlast. Ipak, Dodik prijeti da će u slučaju hapšenja svaka agencija morati da se suoči s njegovim sigurnosnim timom i policijom RS-a, što se i obistinilo u srijedu tokom njegove posjete Istočnom Sarajevu. "Ova kriza također je razotkrila nedostatak jedinstva u Europskoj uniji o tome kako se nositi s Dodikom", budući da on još uvijek uživa snažnu podršku zemalja poput Mađarske. Ipak, prelaskom crvenih linija, "Dodik je također razotkrio svoju slabost i očaj", a na vidiku je i "moguća slijepa ulica za njegove secesionističke prijetnje". Analizu donosi američki think tank Atlantic Council.
Milorad Dodik je dominirao politikom u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj veći dio posljednje dvije decenij. Ali sudska presuda ranije ove godine dovela je u pitanje njegovu političku budućnost, a odgovor na njegove pravne probleme potaknuo je možda najveću institucionalnu krizu u BiH od kraja rata u BiH 1995. godine, piše na početku komentara objavljenog pod naslovom "Šta je na kocki za Bosnu i Hercegovinu dok se Milorad Dodik suočava s političkim obračunom?".
Autor teksta podsjeća da je krajem februara, državni sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne dužnosti zbog prkošenja odlukama Ureda visokog predstavnika - međunarodnog tijela koje nadzire provedbu Dejtonskog sporazuma. Ako ova kazna bude izvršena drugostepenskom presudom koja se očekuje kasnije ove godine, tada Dodik—kojeg su Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo opetovano sankcionirale zbog korupcije —više ne bi imao nikakvu formalnu vlast.

"Pravno i političko blato"
"Kako to često biva s moćnicima koji svoju ličnu sudbinu poistovjećuju sa sudbinom svog naroda, Dodik je presudu uobličio kao neprijateljski napad na Republiku Srpsku, a udvostručio je secesionizam. Skupština Republike Srpske donijela je zakone kojima se blokira rad institucija na državnom nivou unutar entiteta i odobrila nacrt ustava kojim se Republici Srpskoj tvrdi pravo na samoodređenje. Etnički Srbi pozvani su da napuste nekoliko institucija na državnom nivou, a najavljena je i vojska i pravosuđe Republike Srpske. Potom je početkom marta otkriveno da je Dodik od decembra također pod istragom u drugom postupku zbog optužbi za napade na ustavni poredak zemlje. Njegov nedolazak na ispitivanje doveo je do izdavanja naloga za njegovo uhićenje", navodi se u tekstu.
Iako je Ustavni sud BiH suspendirao separatističke zakone Republike Srpske, nastavlja se, "pravno i političko blato razotkrilo je poteškoće s kojima se institucije BiH suočavaju u vršenju svojih ovlasti u Republici Srpskoj".
Pročitajte još: Dan nakon pokušaja hapšenja: Policija oko zgrade Vlade RS, gdje je Dodik?
Dodik je zaprijetio da će se njegov sigurnosni tim i policija Republike Srpske sukobiti sa svakom agencijom BiH koja ga želi uhititi. U srijedu, 23. aprila, specijalna policija BiH - SIPA, navodno je pokušala uhapsiti Dodika tokom posjete Istočnom Sarajevu, ali su ih odvratile "do zuba naoružane policijske jedinice Republike Srpske", ističe autor, u kratkom osvrtu na događaje od protekle noći.
"Ova kriza također je razotkrila nedostatak jedinstva u Europskoj uniji o tome kako se nositi s Dodikom. Još uvijek uživa snažnu podršku zemalja poput Mađarske, koja je navodno čak poslala specijalne policijske jedinice da ga izvuku u slučaju hapšenja. Uprkos oštroj osudi njegovih postupaka od strane zapadnih zvaničnika i pooštravanju sankcija protiv njega od Njemačke i Austrije, mnogi na Zapadu i dalje su zabrinuti da bi njegovo hapšenje moglo izazvati širu sigurnosnu krizu na Balkanu i radije bi vidjeli Dodikov odlazak s dužnosti na uredniji način", napominje autor.
Ipak, dodaje, prelaskom ovih glavnih crvenih linija za regionalnu sigurnost i otvorenim dovođenjem u pitanje autoriteta vlade BiH, "Dodik je također razotkrio svoju slabost i očaj".
"Budući da je na vidiku moguća slijepa ulica za njegove secesionističke prijetnje, Dodikovi glavni vanjski pokrovitelji možda ga već smatraju više smetnjom nego sredstvom", zaključak je ove teze.
Ko bi slijedio Dodika u "mišju rupu"?
Autor teksta smatra kako ova posljednja epizoda predstavlja "najekstremniji slučaj dosljednog obrasca", gdje Dodik potiče krizu kako bi izvukao lične ustupke od domaćih i međunarodnih aktera. U ovom slučaju, on raspiruje ustavnu krizu, vjerovatno u nadi da će dobiti ustupke za svoje pravne probleme i održati se na vlasti.
"Njegovo zveckanje oružjem računa na strahove Zapada (kao što je vidljivo u dramatičnim medijskim naslovima ) da će gurnuti BiH i Balkan natrag u rat ako ne bude po njegovom. I dok bi pokušaj odcjepljenja Republike Srpske gotovo sigurno doveo do regionalnog sukoba, brojni akteri koji su već pokazali da nisu voljni ili sposobni podržati Dodika u ovoj mišjoj rupi, barem za sada, ukazuje na nedostatak kredibiliteta njegovih prijetnji", naglašava se u analizi Atlantic Councila, uz napomenu da ovo prije svega uključuje bh. Srbe, od kojih mnogi dijele Dodikove secesionističke ciljeve, ali možda ne vide rušenje institucija na državnom nivou, a kamoli novi rat u sadašnjim okolnostima, kao službu interesima Republike Srpske. Navodi se i podatak kako navodno nije postojao entuzijazam na Dodikove pozive da da se napuste poslovi na državnom nivou u entitetu RS, a opozicija je osudila taj potez kao sebičan.
Autor smatra da "Dodikov gambit" počiva i na vanjskopolitičkim pogrešnim procjenama.
Naime, Dodikove nade da će Trumpova administracija promijeniti američku politiku prema Balkanu u njegovom secesionističkom smjeru odbijene su jasnom osudom državnog sekretara Marca Rubija u martu.
"Rusija svakako i dalje ima interes pretvoriti regiju u novu žarišnu tačku kako bi odvratila zapadnu pažnju i resurse od Ukrajine. I sam Dodik pojavio se u Moskvi 1. aprila, a priređen mu je prijem kod ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ipak, postoje jasna ograničenja onoga što Rusija može učiniti kako bi podržala secesionistički pokret, posebno ako joj Dodikov ključni podupiratelj i susjed Srbija ne da zeleno svjetlo", zaključuje autor.

Kako lider Srbije vidi situaciju
Poluga koju je ova situacija dala srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću ilustrira zašto je on bio glavni Dodikov oslonac i pomagač tokom protekle decenije. Slično kao i u slučaju kosovskih Srba, Dodikovo izazivanje problema bilo je korisno oruđe za Vučiċa za potpirivanje nacionalističkih narativa kod kuće, istovremeno održavajući uvjerljivo poricanje i sliku "konstruktivnosti" u svojim odnosima sa Zapadom, ističe se u tekstu.
"Dodikova politička sudbina sada bi mogla biti adut u rukama Vučića, koji vodi zemlju koja leti prema autoritarizmu i koji se neprestano štiti i pregovara sa Zapadom o problemima koje stvara. Uzimajući u obzir Vučićevu tešku domaću situaciju , s opsežnim i dugotrajnim studentskim protestnim pokretom koji je ugrozio njegovu moć i srušio njegov imidž u inostranstvu, ne bi bilo iznenađenje da on Zapadu žrtvuje potrošeno bogatstvo poput Dodika kako bi ostvario svoje ciljeve. Ako bi Dodik izgubio Vučićevu podršku, ne bi mogao nastaviti paralizirati bh. institucije svojim secesionističkim prijetnjama i možda bi morao poštivati pravomoćnu sudsku presudu ili tražiti egzil u Moskvi ili Budimpešti", smatra autor.
Čini se da je Zapad završio s prihvaćanjem Dodikovih prijetnji regionalnom nestabilnošću i uglavnom se čini odlučnim u namjeri da on ode s dužnosti, bilo da to znači njegovo hapšenje ili ostavku i progon. No, dok bi odlazak Dodika bio dobar za BiH i kratkoročno odvraćanje od secesionizma Republike Srpske, Zapad ne zauzima isti stav prema njegovim pomagačima u Beogradu i Budimpešti.
Prkoseći EU, Vučiċ je nedavno izjavio da će se pridružiti pobjedničkoj paradi u Drugom svjetskom ratu u Moskvi 9. maja i pozvao rusku Federalnu sigurnosnu službu ili FSB da “istraži” tvrdnje da je zvučno oružje korišteno protiv srpskih studentskih demonstranata, podsjeća autor uz zaključak:
"Ovo najnovije Vučićevo vanjskopolitičko signaliziranje ilustrira da, iako se Dodikova politička budućnost čini sumornom, temeljni uvjeti koji stoje iza njegovih problema u Moskvi i Beogradu ostat će nepokolebljivi, čekajući povoljnije trenutke".
BONUS VIDEO
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare