Nacionalni park Drina - tradicija i zdravlje: Srijemuš, Iva i vizija budućnosti

Dani branja srijemuša i manifestacija branja trave Ive su dvije od aktivnosti Nacionalnog parka Drina u Srebrenici kojima se promovišu vrijednosti zdravog života, ljepota prirode, turistički i drugi potencijali. Dok se manifestacija branja trave Ive organizuje na Ivanjdan (07. jula), Dani branja srijemuša zavise od vremenskih prilika i organizuje se već nekoliko godina u aprilu. Ova biljka raste u rano proljeće sa listovima zelene boje koji cvjetaju u bijele cvjetove i najbolje ga je brati prije nego što je procvjetao.

U obnovu Bijelih voda planirano uložiti 400.000 KM

Obje manifestacije se održavaju na Bijelim vodama u reonu poznatog prijeratnog lovišta „Sušica“, na dvadesetak kilometara od Srebrenice. Ovogodišnja popularna „Sremušijada“ je održana prije nekoliko dana i evo šta je o tome i planovima rada u ovoj godini kazao za N1 Veljko Ristić, direktor NP Drina.

"U ovoj godini smo krenuli sa projektnim aktivnostima u projektu SPA održivosti zaštićenih područja sa UNDP-jem, uz čiju podršku smo prošle godine donijeli Plan upravljanja, a uskoro treba da donesemo i Prostorni plan NP Drina. U Planu upravljanja dvije ključne tačke Nacionalnog parka su ovo mjesto gdje se nalazimo, Bijele vode, i jezero Perućac. Za ovo mjesto u toku je projekat za izradu Vizitorskog centra sa pratećim sadržajima, čija izgradnja bi bila podržana od strane UNDP-a u iznosu od 300.000 maraka i 100.000 KM koje će obezbijediti Opština Srebrenica", kazao je Ristić.

Vizitorski centri Bijele vode i jezero Perućac – ključne tačke za razvoj turizma u Nacionalnom parku Drina

Na Bijelim vodama u prijeratnom lovištu „Sušica“ danas su samo zidine devastiranog lovačkog doma koji je nekad bio reprezentativni objekat za smještaj i odmor i lovu visokih funkcionera bivše nam države i drugih, većinom stranih gostiju. U lovačkoj kući je bila kuhinja s ostavama, a na spratovima 20 soba, dnevni boravak, toaleti i kupatila.

Generalni direktor „Energoinvesta“ i nekadašnji gradonačelnik Sarajeva Emerik Blum je tu redovno dovodio strane poslovne goste, a česti su bili i tadašnji funkcioneri Branko Mikulić, Nikola Stojanović, Ante Sučić, Milanko Renovica, Hamdija Pozderac, mnogi generali JNA itd. O objektu je brinuo bračni par Halilović, Hasiba i Munib, koji su bili stalni domari i domaćini, što su za goste pripremali, po želji, razna domaća jela, iako su i gosti sami donosili hranu za sebe. Tadašnje lovište je bilo registrovano kao preduzeće i imalo je od lova dobar godišnji prihod.

Kada bi gost ustrijelio medvjeda, divokozu, divlju svinju ili neku drugu divljač, stručna komisija lovišta je bodovala ulov i lovac bi po vrijednosti vršio uplatu trofeja koji je ostavljao sebi, dok bi meso ubijene divljači lovište prodavalo hladnjači Sokolac. Niko nije imao privilegija i iako su ovdje lovili najviši funkcioneri bivše Jugoslavije i stranih zemalja, svi su na račun lovišta „Sušica“ morali u devizama platiti ubijenu divljač. O kvalitetu i brojnosti divljači se brinulo tako što je hrana za divljač nabavljana iz svih klaonica u okolini, uz deset tona kukuruza mjesečno koji se kupovao od ovdašnjih seljana, jer stalno je hranjeno oko 60-tak medvjeda i druge divljači…

Lovištem „Sušica“ u okviru NP Drina trenutno po ugovoru gazduje Šumsko gazdinstvo „Drina“ Srebrenica. Ugovor ističe 2026. godine – kaže direktor Ristić.

"Tokom ove godine u resornom ministarstvu vodićemo razgovore i na temu daljeg gazdovanja lovom u NP i ja se nadam da će to preći u našu nadležnost, a mi se za to moramo dobro pripremiti kako bi kvalitetno gazdovali lovištem", kazao je Veljko Ristić.

Po osnivanju i početku rada Nacionalnog parka, na ovom atraktivnom turističkom lokalitetu postavljena je drvena kućica kraj potoka, sa uređenim mjestom za loženje vatre, sa klupama i stolovima za odmor pod nadstrešnicom. Od Bijelih voda do Stublića uređena je pješačka staza za planinarenje u dužini od 15 kilometara.

Nacionalni park Drina je najmlađi park ove vrste u Bosni i Hercegovini, proglašen 2017. godine i zauzima 6.315 od 52.983 hektara, ili gotovo 12 procenata ukupne površine opštine Srebrenica, koja ide od 200 do 1.500 metara nadmorske visine. Nalazi se na lijevoj obali Drine, njenog kanjona i hidroakumulacije Perućac, koja je nastala pregrađivanjem toka rijeke za potrebe hidroelektrane “Bajina Bašta” u istoimenoj srbijanskoj opštini kod mjesta Perućac.

Druga ključna tačka iz Plana upravljanja, koji je pomenuo direktor Ristić, je upravo uređenje priobalnog područja i same lijeve obale jezera Perućac, kako bi se u svrhu turizma što bolje iskoristili potencijali NP Drina.

"Sa parkom prirode „Mokra gora“ u partnerstvu i Centrom za održivi razvoj i demokratiju iz Beograda, konkurisali smo za IPA 3 projekat koji se odnosi na izgradnju vizitorskog centra na jezeru Perućac, što bi omogućilo da centar postane ključna tačka za turističku i ribolovačku službu NP Drina", kaže Ristić i nastavlja: "Ova ključna tačka sa jezera je planinarskom stazom već spojena sa ovom tačkom na Bijelim vodama, ali želimo tu stazu oplemeniti izgradnjom nekoliko vidikovaca i uređenjem nekropole stećaka „Zlatovo“, koja se nalazi na tom putu. Time bismo i dovršili markiranje i signalizaciju planinarskih staza, počevši sa obale jezera Perućac preko Bijelih voda i Stublića sve do Kula grada u Luci. Na toj stazi bi bilo jedno pet uređenih vidikovaca."

Loš pristupni put – kočnica razvoju turizma na jezeru Perućac

NP Drina na jezeru Perućac, u mjestu Klotjevac, na samom ulazu u čuveni kanjon Drine, u objektu nekadašnje škole ima dva opremljena apartmana i centralni poluuređeni prostor za smještaj više gostiju, kao i veliki teren, na samoj obali jezera, sa mogućnostima za formiranje kampa. Ima tu dosta mogućnosti za razvoj i seoskog turizma, ali kočnica svemu je nekoliko kilometara lošeg makadama na prilazu Klotjevcu.

"U razgovoru sa načelnikom Opštine Srebrenica Milošem Vučićem dobili smo apsolutnu podršku da ćemo zajedno raditi na svim infrastrukturnim i drugim najznačajnijim projektima za Nacionalni park, tako da se nadamo da će ta preostala 3–4 kilometra puta u dogledno vrijeme biti asfaltirana, jer i sami mještani prikupljaju sredstva za vlastito učešće", kaže Ristić.

Pored projektnih aktivnosti u izradi vizitorskih centara na Bijelim vodama i jezeru Perućac, Veljko Ristić je najavio i skorašnje potpisivanje Memoranduma o saradnji sa firmom „Futurizam“ iz Novog Sada, sa ciljem zajedničkog konkursa za međunarodne projekte. Od već tradicionalnih aktivnosti, on napominje Pančićevu regatu na jezeru Perućac, koja se organizuje u saradnji sa TO Srebrenice, kao i sportsko-turističku manifestaciju pecanja udicom na plovak. Naglašava da su u svoj plan rada uvrstili i dvije nove manifestacije – izložbu fotografija iz Nacionalnog parka Drina, koja je planirana za maj, i nagradni likovni konkurs za djecu krajem godine.

"U saradnji sa profesorima sa Šumarskog fakulteta u Beogradu i Banja Luci, NP Drina je učestvovao u naučno-istraživačkom projektu o genetskoj adaptaciji i opstanku balkanske divokoze. To je bilo na prostoru NP Tara u Srbiji, koji se nalazi sa druge strane Drine i jezera Perućac u Srbiji. Nacionalni park Tara, sa Parkom prirode Šargan–Mokra Gora, Parkom prirode Zlatibor i sa našim Nacionalnim parkom Drina, je predviđen za potencijalni prekogranični rezervat biosfere u okviru UNESCO-vog programa Čovjek i biosfera", kazao je za N1 Veljko Ristić.

Ovaj kraj odlikuju zdrave vode i čist vazduh. Među 635 različitih biljnih vrsta i podvrsta, najpoznatija je endemična Pančićeva omorika, koja je sačuvana samo u ovom dijelu Podrinja. Uspijeva ovdje i dosta egzotičnog voća – od smokvi i kivija do japanskih jabuka. Od divljih životinja, u kanjonu su brojne divokoze i suri orao. U lovištu „Sušica“ na Bijelim vodama kod Srebrenice žive mrki medvjedi, ima dosta i vukova, divljih svinja, lisica, divokoza i srneće divljači.

Specijaliteti za zdravlje iz čiste prirode

"Mislim da je povratak prirodi danas više nego ikad potreban savremenom čovjeku. Prije svega, pored zdravstvenog, i psihički odmor i relaksacija od brzog životnog tempa. Uz zdravu hranu i med kao najbolji lijek iz prirode, koji proizvode okolna seoska domaćinstva, možete koristiti šumske plodove, čajeve od raznih trava – čička, maslačka, hajdučke trave, sokove od zove, nane… Ovdje ima gljiva – od reduša do vrganja, trnjina, gloga, šumskih jagoda i borovnica. Ništa nije zdravije za jačanje organizma od koprive i srijemuša. Na Bijelim vodama je tišina, raj za čovjeka. Tu raste trava Iva, za koju u narodu kažu da „trava Iva od mrtva pravi živa”. Planinarskom stazom kroz guste borove i jelove šume stiže se i do Stublića, Šarene bukve i starog grada u selu Luka. Ako poželite ovdašnju poslasticu, možete dobiti zdravu jagnjetinu sa ražnja ili ispod sača, sir, kajmak i mlijeko sa planinskih pašnjaka. Pogaču ili hljeb od domaće pšenice, proju i domaću pršutu", kaže na kraju razgovora za N1 direktor NP Drina Srebrenica Veljko Ristić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje