U RS-u Dan žalosti zbog Jasenovca; Dodik: Ne mogu oprostiti snažnu RS i Srbiju

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik govorio je u Donjoj Gradini na Danu sjećanja na ustaške zločine nad Srbima u NDH. Međutim, on je opet iskoristio priliku za sporne izjave i uvrede.
Dodik je tako istakao "da je zvanična ideologija NDH bila da se Srbi pobiju, da se dio protjera, a dio pokatoliči".
"Širom svih naselja u NDH nema mjesta gdje Srbi nisu ubijani. Muslimani su bili hrvatsko cvijeće i 'Handžar divizija' činila je zločine nad Srbima. Ovo mjesto je simbol stradanja. Sva revizija historije koju pokušavaju ne može da uradi plodom", tvrdi Dodik, piše Srpska info.
Rekao je da komunizam nije uspio uništiti sjećanje na stradanje Srba u Drugom svjetskom ratu.
"U ovom kraju nema nijedne porodice u kojoj neko nije stradao. Odrastao sam na priči o Jasenovcu i Kozari i nikad nisam razvio mržnju, ali nikad nisam mogao da zaboravim niti mogu da oprostim. Zahvaljujući predsjedniku Vučiću (Aleksandru op.a.) obilježavamo zajedničke datume, a najčešće su to datumi našeg stradanja. Ne mogu da oproste snažnu Srbiju i predvidjeli su da Srbija bude slaba. Njihov plan je slaba i nejaka Srbija. Ne treba im ni Republika Srpska, koja je za njih greška", nastavlja dalje Dodik.
Smatra da se srpski narod mora više okupiti oko odbrane nacionalnih interesa.
"Suprotstavljamo se svakome ko pokušava da uruši našu svetinju, koja se zove Republika Srpska. Proganjaju ne samo mene, kao predsjednika RS, već i predsjednika Narodne skupštine i premijera. Treba da u Sarajevu zbog toga seire, da nas maltretiraju. Uspjeh našeg jedinstva je uspjeh Srbije i Republike Srpske", rekao je Dodik pa iznio sporni stav da je Republika Srpska država i da ona uz Srbiju mora biti budućnost Srba.
Važno je istaći da prema Ustavu BiH (Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma) Republika Srpska je po uređenju entitet i nalazi se unutar države Bosne i Hercegovine kao i drugi entitet Federacija BiH. Dakle, Republika Srpska nije nezavisna država, nego jedan od dva entiteta koji zajedno čine međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu. Iako Dodik i njegove pristalice često zagovaraju otcjepljenje RS-a od BiH, po važećem međunarodnom pravu i unutrašnjem pravnom sistemu države BiH:
RS se ne može jednostrano otcijepiti.
Ne može imati međunarodni subjektivitet (npr. članstvo u UN-u).
Svako djelovanje koje bi vodilo secesiji bilo bi protivustavno i protivno Dejtonskom sporazumu.
Ova pozicija je više puta potvrđena i od strane Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i od strane međunarodne zajednice (npr. OHR, Vijeće za implementaciju mira – PIC).
Jasenovac i stradanja
<span class="relative -mx-px my-</p>
-0.2rem] rounded px-px py-
0.2rem] transition-colors duration-100 ease-in-out">Koncentracioni logor Jasenovac, poznat kao "Balkanski Aušvic", bio je najveći logor smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) tokom Drugog svetskog rata.<span class="relative -mx-px my-</p>
-0.2rem] rounded px-px py-
0.2rem] transition-colors duration-100 ease-in-out">Osnovan u avgustu 1941. godine, logor je bio mjesto sistematskog istrebljenja Srba, Jevreja, Roma i političkih protivnika ustaškog režima.
Osnivanje i struktura logora
Jasenovac je osnovan kao dio ustaške politike etničkog čišćenja i genocida.Logor se sastojao od više podlogora, uključujući Ciglana (Jasenovac III), koji je bio glavno mjesto egzekucija, i Stara Gradiška (Jasenovac V), namijenjen ženama i djeci.Logor je bio ograđen bodljikavom žicom i okružen rijekama, što je činilo bjekstvo gotovo nemogućim.
U Jasenovcu su zatvorenici ubijani na najsurovije načine, uključujući klanje, vješanje, premlaćivanje i spaljivanje.Poseban alat za ubijanje bio je "srbosjek", nož dizajniran za brzo klanje.Mnogi zatvorenici su umrli od gladi, bolesti i iscrpljenosti.Logor je bio poznat po brutalnosti koja je šokirala i njemačke oficire.
Broj žrtava
Procjene broja žrtava variraju.Zvanični podaci navode da je u Jasenovcu ubijeno više od 83.000 ljudi, dok neke procjene govore o stotinama hiljada žrtava.Najveći broj žrtava bili su Srbi, ali su stradali i Jevreji, Romi i politički protivnici.
Dana 22. aprila 2025. godine, u Jasenovcu je obilježena 80. godišnjica pokušaja proboja logoraša.Oko 600 zatvorenika pokušalo je bjekstvo, ali je samo 92 uspjelo da preživi.Komemoraciji su prisustvovali predstavnici srpske, jevrejske, romske i antifašističke zajednice, kao i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je istakao važnost sjećanja na ove zločine kako se ne bi ponovili.
Donja Gradina – mjesto masovnih stradanja
Donja Gradina je bila najveće stratište kompleksa logora Jasenovac, a nalazi se na desnoj obali rijeke Save, u današnjoj Bosni i Hercegovini (blizu mjesta Kozarska Dubica). Dok je glavni logor Jasenovac bio smješten u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), egzekucije velikog broja zatvorenika često su se obavljale preko rijeke Save, upravo na području Donje Gradine.
Kako je izgledala uloga Donje Gradine?
Transport zatvorenika iz logora Jasenovac često je vršen čamcima ili improviziranim splavovima preko Save do Donje Gradine.
Na prostoru Donje Gradine su se nalazile masovne grobnice – stotine jama i rovova u koje su bacani brutalno ubijeni zatvorenici.
Egzekucije su se vršile najčešće hladnim oružjem (noževi, maljevi, sjekire) kako bi se uštedjela municija.
U noćnim satima, kako bi prikrili masovna ubistva, ustaše su često koristile zvuk motora i sirena da nadjačaju jauke žrtava.
Transport zatvorenika iz logora Jasenovac često je vršen čamcima ili improviziranim splavovima preko Save do Donje Gradine.
Na prostoru Donje Gradine su se nalazile masovne grobnice – stotine jama i rovova u koje su bacani brutalno ubijeni zatvorenici.
Egzekucije su se vršile najčešće hladnim oružjem (noževi, maljevi, sjekire) kako bi se uštedjela municija.
U noćnim satima, kako bi prikrili masovna ubistva, ustaše su često koristile zvuk motora i sirena da nadjačaju jauke žrtava.
Zašto je Donja Gradina ključna za razumijevanje Jasenovca?
Prema historičarima i istraživanjima, najveći broj žrtava sistema logora Jasenovac ubijen je upravo u Donjoj Gradini.
Procjene ukazuju da su na području Donje Gradine stradale desetine hiljada ljudi.
Donja Gradina je danas mjesto sjećanja i nalazi se pod zaštitom kao spomen-područje, gdje se svake godine održavaju komemoracije u čast žrtvama.
Prema historičarima i istraživanjima, najveći broj žrtava sistema logora Jasenovac ubijen je upravo u Donjoj Gradini.
Procjene ukazuju da su na području Donje Gradine stradale desetine hiljada ljudi.
Donja Gradina je danas mjesto sjećanja i nalazi se pod zaštitom kao spomen-područje, gdje se svake godine održavaju komemoracije u čast žrtvama.
Danas je na području Republike Srpske Dan žalosti u znak sjećanja na žrtve Jasenovca.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare