Prehlada koju ste preboljeli prije nekoliko godina, može biti korisna ako bi se vaše telo moralo boriti protiv novog koronavirusa.
Prema nedavno objavljenoj studiji, neki ljudi koji nikada nisu bili izloženi novom koronavirusu ipak mogu imati T-stanice koje reagiraju na njega.
Znanstvenici misle da je to zato što su te stanice ranije naučile kako prepoznati i boriti se protiv koronavirusa koji izazivaju česte prehlade, piše Business Insider.
Tip bijelih krvnih zrnaca, T-stanice, su presudni dio obrane tijela od virusa. Oni identificiraju i uništavaju zaražene stanice, a istovremeno informiraju B-stanice o stvaranju novih antitijela.
Kada ste zaraženi, vaš imunološki sustav stvara i antitijela i ova bijela krvna zrnca.
Nivo antitijela može pasti u mjesecima poslije infekcije, ali memorijske T-stanice se zadržavaju godinama i mogu pomoći u ponovnom napadu ako se isti virus ikada vrati.
Nedavna istraživanja pokazuju da T-stanice koje pamte kako se boriti protiv drugih koronavirusa, mogu dati ljudima imunološku zaštitu protiv novog koronavirusa.
“Ovo bi moglo u velikoj meri objasniti zašto neki ljudi pokazuju blaže simptome, dok drugi imaju teže oblike bolesti”, izjavio je Alessandro Sette, koautor nove studije, u priopćenju za medije.
Međutim, upozorio je da je prerano reći da li postojeće imunološko pamćenje utječe na ishod pacijenata s Covidom-19.
Njegov tim analizirao je uzorke krvi prikupljene između 2015. i 2018. od 25 ljudi koji nikada nisu imali Covid-19.
Otkrili su da ti pojedinci imaju memorijske T-stanice koje su mogle prepoznati i novi koronavirus i četiri vrste prehlade.
U tim nalazima koji se temelje na istraživanju objavljenom u svibnju, Sette je opisao 10 ljudi koji nikada nisu bili izloženi novom koronavirusu, ali su imali pomoćne T-stanice koje su ga mogle prepoznati i reagirati.
Također je napravio veću analizu podataka iz SAD-a, Nizozemske, Njemačke, Singapura i Velike Britanije i zaključio da bijela krvna zrnca kod 20 do 50 posto neeksponiranih ljudi značajno reagiraju na novi koronavirus.
“Postojeća imunološka reaktivnost donekle postoji u općoj populaciji”, napisao je Sette u analizi.
Drugi dokazi
Dvije druge, nedavno provedene studije, nude još više dokaza za ovaj zaključak.
Prva, objavljena prošlog mjeseca, otkrila je da je među 68 zdravih Nijemaca koji nikada nisu imali Covid-19, više od jedne trećine T-stanica reagirala je na virus.
Druga, objavljena u časopisu “Nature”, otkrila je da više od polovice grupe od 37 zdravih ljudi koji nikada nisu dobili Covid-19, imaju memorijske T-stanice koje su mogle prepoznati novi koronavirus.
U ovoj studiji također su ispitane 23 osobe koje su preživjele SARS, koji je također koronavirus, i otkriveno je da još uvijek imaju TAR stanice memorije specifične za SARS, čak 17 godina nakon što su se razboljele.
Iste T-stanice su također mogle prepoznati novi koronavirus.
Unakrsna reaktivnost
Najbolje objašnjenje za ova opažanja je fenomen koji se naziva unakrsna reaktivnost – kada su T-stanice razvijene kao odgovor na jedan virus, i reagiraju na sličan, ali prethodno nepoznat, patogen. To može podići imunološki sustav.
U nedostatku unakrsnih reaktivnih T-stanica, vaše tijelo mora podići svoju obranu od nule, što bi moglo utjecati na to kolikom brzinom vaš imunološki sustav može reagirati na invazivni virus.
Različiti nivoi unakrsne reaktivnosti mogu se, dakle, “prevesti u različite nivoe zaštite”, rekao je Sette i dodao:
“Ako imate jak T-stanični odgovor ili bolji T-stanični odgovor, možete mnogo brže i jače reagirati u brorbi protiv virusa”.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad