Krvna oboljenja itekako su prisutna u Bosni i Hercegovini. Broj pacijenata iz godine u godinu raste, a uslovi liječenja i terapijske mogućnosti ostaju na istom nivou. Smatra ovo profesorica, hematolog i predsjednica Udruženja hematologa Republike Srpske Sandra Hotić Lazarević i dodaje da je pandemija COVID-19 tešku situaciju za pacijente učinila još težom.

Multipli mijelom i Hodgkinov limfom su oboljenja iz grupe hematoloških maligniteta. Multipli mijelom najčešće zahvata kosti, a Hodgkinov limfom limfne čvorove. Za ove bolesti, kao i za mnoge druge, rana dijagnoza je jako bitna jer je iznimno važno na vrijeme izabrati terapijsku opciju i započeti terapiju. U Bosni i Hercegovini, dijagnosticiranjem bolesti, čak i u ranom stadiju, problemi ne prestaju, naprotiv. Pacijenti u BiH nemaju dovoljno mogućnosti za liječenje u svojoj zemlji, a profesorica Sandra Hotić Lazarević smatra da su uslovi liječenja ovih pacijenata u cijeloj BiH slični.

“Što se tiče same dijagnostike možemo reći da pacijenti imaju vrhunski pristup i da je dijagnostika potpuno kompletirana. Također ću reći da je svaki pacijent priča za sebe. Veliki je izazov liječiti pacijente sa multiplim mijelomom, a evo i zašto. Znamo preporuke, čitamo kakve sve terapijske mogućnosti pacijenti imaju, a mi nažalost ipak nismo u stanju da to našim pacijentima omogućimo. Na svim našim zajedničkim sastancima, kolega iz Federacije BiH i mi hematolozi iz Republike Srpske, zaključimo da zaista nemamo sve terapijske mogućnosti. Što se tiče Hodgkinovog limfoma, napravljeni su mali pomaci kada su u pitanju terapije. Međutim, nemamo dovoljno mogućnosti”, pojasnila je profesorica Sandra Hotić Lazarević.

Dodaje da su uslovi za liječenje ovih pacijenata gotovo katastrofalni. “Na skali od 1 do 10, mi smo negdje na broju 3 što se tiče terapijskih mogućnosti”, zaključila je.

Susret s malignom bolešću predstavlja veliku prekretnicu u životu svakog pojedinca i njegove porodice. Strah od nepoznatog i pitanje ishoda liječenja dodatno opterećuju. Zato ljekari, tvrdi profesorica, pacijentima pružaju zdravstvenu skrb ali i psihološku podršku.

“Oboljeli se najviše suočavaju sa strahom i neizvjesnošću pa im zato treba predstaviti sve terapijske opcije koje postoje. Kako kod nas, tako i u svijetu. Pored toga što su zabrinuti za svoje stanje i svoju budućnost, pacijenti u BiH moraju brinuti i o tome da li će dobiti adekvatnu terapiju i na kraju krajeva, da kažem ovako surovo, moraju brinuti o tome da li će imati dovoljno novaca da svoju terapiju plate”, pojasnila je Hotić Lazarević.

Pandemija COVID-19 uticala je negativno i na ovu grupu pacijenata. Imunološki slabiji pacijenti, a u prvom redu onkološki, posebno su ugroženi jer već imaju bolesnu koštanu srž i primaju razne terapije pa su samim tim imunokompromitovani.

“Desilo se i to da su, recimo pacijenti koji su tek trebali da budu dijagnosticirani, zbog situacije sa pandemijom, izbjegavali dolazak hematologu i sa dijagnozom se zakasnilo”, zaključila je profesorica Hotić Lazarević.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad