Kad je Hrvatska 26. veljače registrirala prvi slučaj koronavirusa, za koji se kasnije utvrdilo da je unesen iz Italije, vrlo se malo znalo o čemu se radi. Premda su prvi slučajevi u Kini bili registrirani već u prosincu, a onda su se počeli javljati i u drugim zemljama, na drugim kontinentima, još je covid-19 bio velika nepoznanica.
Gotovo godinu dana kasnije stručnjaci su napravili velike pomake u identifikaciji virusa i razumijevanju njegova ponašanja. Dr. Srinivas Murthy, koji radi na Odjelu za intenzivnu njegu u dječjoj bolnici u Vancouveru, sažeo je sve ono konkretno što smo o novom koronavirusu saznali u prethodnim mjesecima.
1. Može se širiti zrakom
“Još uvijek se dobro sjećam razgovora s kolegama u siječnju kad još nismo bili sigurni prenosi li se samo s osobe na osobe, što smo doznali prema prvim slučajevim u Wuhanu”, rekao je Murthy za kanadski Globalnews.
Odonda, znanstvenici su naučili da osim kapljičnim putom s osobe na osobe virus kola i aerosolom, odnosno prenosi se i zrakom što je bila iznimno važna spoznaja za javno zdravlje i odlučivanje. Transmisija aerosolom znači da možda nije dovoljno da dvije osobe u istoj prostoriji održavaju razmak.
VEZANE VIJESTI
Zbog toga se prozračivanje prostorija ili boravak s nepoznatima u zatvorenom prostoru pokazao kao značajan rizik prijenosa infekcije.
“Kombinacija ta dva faktora potiče pandemiju”, istaknuo je liječnik.
2. Naši zdravstveni sustavi imaju slabe točke
“Pandemija je izvukla slabe točke naših zdravstvenih sustava, kao i populacije”, rekao je Murthy.
Pandemija koronavirusa pokazala je da neki slojevi društva nisu jednako zaštićeni u zdravstvenom sustavu kao i da do dijela njih teže dolaze važne poruke zdravstvenih djelatnika. Neproporcionalno je pogodio ranjive sloveje društva, uključujući one koji žive u ustanovama za starije i nemoćne.
Premda te skupine imaju veći rizik zbog drugih, često kroničnih bolesti, loši se ishodi mogu izbjeći ciljanim porukama javnosti.
3. Djeca bolje prolaze
Premda se još vodi polemika oko uloge djece u prijenosu koronavirusa i premda još nema egzaktnih dokaza, ono što je sigurno jest da su kod velike većine posljedice zaraze nikakve ili puno blaže nego kod odraslih.
“Da su djeca pogođena jednako ozbiljno kao odrasli i starije osobe, ovih 12 mjeseci bi puno drugačije izgledalo”, rekao je Murthy.
4. Moć prevencije
Na početku pandemije puno se pažnje pridavalo kapacitetima intenzivne njege, kao što su slobodni kreveti i broj respiratora.
Murthy kaže da, iako je dobro da su ti kapaciteti došli u fokus, puno je učinkovitije koncentrirati se na prevenciju, a ne liječenje.
To znači da se fokus prebacio na smanjenje rizika širenja zaraze, praćenje kontakata i razvoj cjepiva.
“Gerenalni cilj u pandemiji ne bi se trebao oslanjati na odjel intenzivne njege kao slamku spasa. Cilj u pandemiji mora biti da se ne zarazite. Bolnice i intenzivnu njega treba gledati kao posljednju liniju obrane”, ističe liječnik intenzivist.
5. Postoji cjepivo
Uspješna istraživanja, a onda i ispitivanja dovela su do razvoja cjepiva što se u cijelom svijetu opisuje kao “svjetlo na kraju tunela”.
“To je očito naš put kroz ovu bolest i to je vrlo ohrabrujuće”, rekao je.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
