Proljetni umor i anksioznost - kako ih razlikovati i kada potražiti pomoć

Pitali smo kako se proljetni umor manifestuje kod različitih osoba i koje su preporuke za njegovo prevazilaženje?​

"Razdvojila bih proljetni umor u fizičkom smislu - opadanje imuniteta, alergijske reakcije i promjena sata - što doprinosi tome da se čovjek osjeća umorno, iscrpljeno, može imati glavobolje, prehlade i viroze. To su stvari koje su za ljekare. Što se tiče umora u psihološkom smislu, on je poznat da u proljeće mnogi ljudi, posebno koji se osjetljiviji, mogu imati određene smetnje upravo zbog tog buđenja, straha od onoga što novi period u godini donosi, iako to ne mora biti na svjesnom nivou. To je negdje spremljeno u našoj podsvijesti. Buđenje izaziva osjećaj straha i nesigurnosti. Ali nikada ne smijemo zaboraviti da je naše fizičko i mentalno zdravlje usko povezano. Pad imuniteta može biti povezan s određenim stresnim periodima u životu", navela je Vehabović Rudež.

→ Anksioznost, uznemirujuće misli: Kako da zagrlite sebe

Život u proljeće

Proljeće je nešto što vas budi, govori da se treba dobro osjećati, ali nemaju svi ljudi takav osjećaj.

"Ljudi imaju razne poteškoće. Ne treba forsirati to da se trebamo osjećati dobro kada je proljeće. Ako se nalazimo u periodu razvoda braka ne mogu reći da je to bezveze i ništa. Naravno da sam pod stresom i trebam tražiti strategije da umanjim stres. Ono što mi želimo ljudima poručiti kad dođu na savjetovanje jeste zaustavi se na trenutak i pogledaj malo to proljeće oko sebe. To je tehnika koja pomaže i kada je najgore. Cvrkut ptice, behar na drvetu, žubor rijeke ili zelenilo trave - to je trenutak u kojem čovjek dođe u kontakt sa sobom i prirodom i može biti ljekovito, ali nije rješenje. Proljeće nužno ne treba biti svima veselje. Život jeste lijep, ali ima teškoće i moramo naći način da se uskladimo i da ih prebrodimo", istakla je.

Unutrašnji mir u nesigurno doba

Vehabović Rudež odgovorila je i na pitanje kako postići unutrašnju smirenost u nesigurnim vremenima.

"Svjedoci smo kriznog perioda u BiH, ali kada to nije u zadnjih 30 i nešto godina. Držanje mentalnog zatvora u smislu stresa i straha putem objava, prijetnji, ucjena itd. u političkom smislu, svakako izaziva određenu vrstu stresa, kod nekih ljudi anksioznoist, kod nekih ljudi  PTSP - svako ima svoju unutarnju priču gdje će određene riječi, rečenice, postupci izazvati reakciju. Kako se sačuvati? Izaberete jedan portal, jednu televiziju, nekoga kome vjerujete i pratite šta oni objavljuju, šta kažu. Čitanje različitih informacija da bi zadobili kontrolu - samo se izluđujete. Ne možete ništa poduzeti iako imate puno informacija. Možete se samo sakriti u mišiju rupu i čekati da prođe. Jako je važno prepoznati koji su mediji ti koji objektivno informišu, ne zastrašuju ljude itd. Pametan čovjek će napraviti neki plan. Ovo posebno naglašavam zbog mladih i djece jer sam svjedok adolescenata koji slušaju strahove svojih roditelja, baka i djedova, ne znajući o čemu se radi, osjete stres i strah od toga šta slijedi u BiH. Imala sam poziv mladog klijenta iz Slovenije koji me je pitao 'šta i mislite o ovoj situaciji jer moji me izludiše'. Moramo voditi računa šta pričamo i pred kim", savjetuje.

→ Transcendentalna meditacija: 5 koraka za smirivanje stresa, anksioznosti i briga

Kako prepoznati da li je u pitanju anksioznost ili zdravstveni problem?

Anksioznost je stanje straha, ali ne realnog. Vehabović Rudež ističe kako je to stanje u kojem prepoznajemo da će nam se nešto desiti, umrijeti, poludjeti itd.

"To bi moglo govoriti o nekim traumatskim iskustvima ili je li vas neko informiše da bi mogao biti rat. Anksioznost se može javiti i kod djece. Nema veze s informacijama, ima veze s onim kakvo je biće, ličnost i nivo stresa koje proživljava zadnjih šest mjeseci, godinu dana. Anksioznost ćete prepoznati po osjećaju tjeskobe, vrtoglavice, gušenjima, osjećaju depersonalizacije. Ima preko 50 i više simptoma anksioznosti - probadanja, bolovi u određenim dijelovima tijela itd. Kada osoba s ovim simptomima dođe psihologu, prvo se uradi test kojima će se opovrgnuti ili potkrijepiti da se radi o anksioznosti. Neki zdravstveni problemi imaju iste simptome. Ne smijemo sami sebe dijagnosticirati. Postaje opasno jer imam ljude koji već dođu s određenim dijagnozama koje nisu ustanovljene. Ljudi pokušavaju samo sebi pomoći čitajući portale i gledajući podcaste, a time sebi mogu više naštetiti. Prije psihologa važno je provjeriti sve zdravstvene parametre", objasnila je Vehabović Rudež.

→ Proljetni umor muči sve više ljudi: Ljekari potvrđuju – nije izmišljeno

Detalje o načinu rada Centra za mentalno zdravlje i kako se obratiti pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje