Arnautović predlaže uvođenje obaveznog glasanja u BiH, biračke ID kartice, spuštanje dobne granice na 16 godina i trostepeni nivo izbornog praga

Arnautović je u razgovoru za Fenu iznio nekoliko prijedloga kojima bi se, smatra on, unaprijedio izborni proces u BiH, napominjući da je to njegovo lično mišljenje, a ne službeni stav CIK-a BiH.

"Treba razmisliti, po mom sudu, o uvođenju obaveznog glasanja u Bosni i Hercegovini i da svaki birač ima svoju ID karticu, kao birač", naveo je on.

Biračke odbore trebali bi činiti državni službenici i zaposleni u javnim ustanovama

Također je mišljenja da sastav biračkih odbora treba biti isključivo iz reda državnih službenika i namještenika, odnosno zaposlenih u javnim ustanovama čije se naknade isplaćuju iz budžeta svih nivoa – od odgajateljica u vrtićima i vatrogasaca do državnih službenika u organima uprave, agencijama i tako dalje.

"Po meni, donosioci odluka trebaju obaviti sadržajnu raspravu i ocijeniti koliko bi bilo svrsishodno, a ja mislim da bi, da se spoje i u jednoj izbornoj godini održe i lokalni i opći izbori, da lokalni budu u aprilu izborne godine, a da opći budu, kao i do sada, u prvoj nedjelji oktobra", kazao je Arnautović.

Prijedlog da pravo glasa dobiju i mladi od 16 godina

Istaknuo je da bi jedna od najpotrebnijih reformi, prema njegovom mišljenju, trebala biti mogućnost davanja biračkog prava, i aktivnog i pasivnog, mladim osobama od 16 godina.

Time bi se, smatra, barem u ovom pogledu približili zemljama kao što je Njemačka ili Austrija, koja je još 2007. godine, kao prva zemlja u Evropskoj uniji, uvela ovo pravo.

"Također, treba razmisliti da članove općinske i gradske izborne komisije imenuje Centralna izborna komisija i da se njihove naknade isplaćuju iz budžeta Centralne izborne komisije BiH", naveo je Arnautović.

Predlaže promjenu načina raspodjele mandata i povećanje izbornog praga

Kaže kako bi možda trebalo razmisliti o dvije stvari s ciljem okrupnjavanja političkog spektra u Bosni i Hercegovini, a to su promjena formule Sainte-Laguë u formulu Victora d'Hondta, koja se koristi za preračunavanje glasova u mandate, kao i stvaranje trostepenog nivoa izbornog praga.

"Naprimjer, za jednu ovjerenu stranku izborni prag podići na četiri ili pet posto; za koaliciju dvije stranke šest posto, a za koaliciju tri ili više stranaka sedam posto, i time doprinijeti jednom poštenijem izbornom sistemu, koji će prepoznati razliku između onoga kada nezavisni kandidat sam nastupa i kada je nasuprot njega koalicija od pet, 10 ili 12 političkih stranaka. Nije fer da jedan i drugi politički subjekt (nezavisni kandidat i koalicija od 12 političkih stranaka) ima isti izborni prag", smatra Arnautović.

Upozorio na velike razlike u broju birača između izbornih jedinica

Prema njegovim riječima, posebnu pažnju treba posvetiti krojenju izbornih jedinica u Bosni i Hercegovini, s ciljem njihovog pojednostavljivanja, okrupnjavanja i posebno izbjegavanja određenih političkih manipulacija u postupku određivanja granica izbornih jedinica, kao što su pojave gerrymanderinga i malapportionmenta.

To rezultira nesrazmjerom između procentnog udjela birača nekog područja i procentnog udjela tog područja u broju mandata u predstavničkom tijelu.

Ove pojave mogu se definisati kao nepravedno i nepošteno iscrtavanje granica izbornih jedinica kojim se narušava demokratsko načelo o jednakoj važnosti glasa svakog birača, a time i načelo jednakosti biračkog prava općenito.

"Podsjećam da je jednako pravo glasa jedno od pet načela slobodnih i poštenih izbora i ako ono nije ostvareno, ne može se reći da su izbori, u cjelini gledano, fer i pošteni. Najdrastičniji primjer su izborne jedinice 1b, 2b i 3b u entitetu Republika Srpska, koje daju devet direktnih mandata u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. U svakoj od ovih višečlanih izbornih jedinica izborna magnituda je jednaka, tj. svaka izborna jedinica bira jednak broj mandata, odnosno po tri poslanika. Međutim, između njih je ogromna razlika u broju upisanih birača", pojasnio je Arnautović.

Naveo je da je u izbornoj jedinici 1b (banjalučka regija) ukupan broj upisanih birača na dan 4. oktobra 2026. godine bio 570.725, dok je u izbornoj jedinici 3b (trebinjska regija) taj broj iznosio 296.496 birača.

Razlika u broju birača između ove dvije izborne jedinice iznosi 274.229, što, prema njegovoj ocjeni, apsolutno izlazi iz okvira bilo kakvog demokratskog standarda u pogledu "težine" glasova potrebnih za jedan mandat, odnosno broja glasova birača koji je potreban da bi se osvojilo jedno zastupničko mjesto.

U izbornoj jedinici 1b "težina" jednog mandata je 190.241, a u izbornoj jedinici 3b ta "težina" iznosi 91.409 potrebnih glasova.

"Centralni birački spisak je prenapuhan"

Arnautović je govorio i o Centralnom biračkom spisku.

"Također, jedan od najvažnijih tehničkih i stručnih zahtjeva jeste realno sagledavanje popisa birača u Bosni i Hercegovini. To sam rekao onako kako ja vidim rješenje tog pitanja, jer sadašnji Centralni birački spisak ne odgovara stvarnom i realnom stanju na terenu. On je prenapuhan, pogotovo s onim osobama koje imaju CIPS lični dokument, ličnu kartu, a ne žive u Bosni i Hercegovini", mišljenja je Arnautović.

Kaže da tu vidi dva odvojena koraka – ili uvođenje obaveznog glasanja, takozvanog compulsory votinga, ili vraćanje, barem za jedan izborni ciklus, na aktivnu registraciju birača uz obavezno izdavanje ID biračke kartice svakom registrovanom biraču.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad