Prostor Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine bio je i suviše malen za sve one koji su željeli slušati Aleksandra Hemona dok je govorio večeras o svojoj novoj knjizi "Moji roditelji: Uvod".
Autobiografska je to priča jednog od najistaknutijih američkih pisaca bosanskohercegovačkog porijekla. U njoj autor pripovijeda priču o migraciji svojih roditelja u Kanadu te njihovim životima koji su se u potpunosti promijenili nakon što su morali napustiti opkoljeno Sarajevo devedesetih godina prošlog stoljeća.
Opisujući brak svojih roditelja oca Ukrajinca i majke Bosanke, koji su danas u ranim osamdesetim godinama, i njihove živote prije i nakon rata zbog kojeg su izgubili svu svoju stečenu imovinu u bivšoj državi Jugoslaviji, Hemon ujedno bilježi i izbjegličko iskustvo raseljenosti.
Različita poglavlja knjige rasvjetljavaju kulturalnu važnost hrane koja postaje središte roditeljske nostalgije, muzike, književnosti i mnogočega drugoga unutar njihovih širih porodica.
Hemon je večeras okupljenima u Sarajevu pročitao odlomak knjige koji govori upravo o hrani, načinima ophođenja prema njoj i kulturi objedovanja njegove porodice.
Potvrdio je i da je za potrebe knjige napravio svojevrstan intervju s roditeljima u okviru kojega ih je pitao o svemu uključujući i to kada su prvi put vodili ljubav, a razgovori su bili velikodušni, otvoreni i iskreni i upravo oni su ih, kaže autor, zbližili promijenivši odnos između njih.
– Djeca obično nemaju zanimanje za život roditelja. Intervju s njima bila je situacija u kojoj su oni pričali, a ja sam slušao. Nisam im se usprotivio i nisam se svađao s njima. Ti razgovori su mi pomogli da ih više volim – dodao je Hemon.
Njegova majka završila je fakultet i pripadala je prvoj generaciji žena kojima je bilo dostupno obrazovanje kao i muškarcima, ali je i dalje radeći puno radno vrijeme u Energoinvestu radila još jedno puno radno vrijeme brinući se o kući i djeci.
Osvrnuo se i na odnos svog djeda prema njegovoj majci koji je u to vrijeme na njeno pitanje može li s autorovim ocem, s kojim još uvijek nije bila u braku, ići na more kazao da je ona odrasla žena koja zna šta radi.
– Treba odlučiti da li djecu prisiliti da poštuje neke običaje ili jednostavno voljeti svoje dijete bez obzira na njihove odluke. Zato se 8. septembra kada u Sarajevu bude organizirana Parada ponosa sjetite da su to nečija djeca i niko nema pravo da im govori šta treba raditi, a šta ne – kazao je Hemon.
Govoreći o dugovječnom braku svojih roditelja kazao je da je njihova ljubav praksa u kojoj imaju zajedničke i pojedinačne projekte, njihova ljubav nije zbirka osjećaja koji se veličaju pjesmama i umjetnošću, pojasnio je.
Nije ovo bila klasična promocija knjige o kojoj su govorili recenzenti i promotori nego je razgovor s autorom vodila Kristina Ljevak, a u izjavi za Fenu izrazila je nadu da riječ “uvod” u nazivu knjige nagovještava nastavak, dodajući da je knjiga napisana toplo kako to Hemon uvijek i čini.
Knjiga je originalno napisana na engleskom jeziku, a na bosanski ju je prevela Irena Žlof dugogodišnja prevoditeljica Hemonovih djela.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
