Politika za kulturu ne mari, posebno ne u onoj mjeri u kojoj bi trebala voditi brigu o institucijama kulture i njihovoj nezavisnoj održivosti. Naime, od donošenja Dejtonskog sporazuma do danas, Bosna i Hercegovina nije se odredila prema svojim osnivačkim pravima u odnosu na sedam institucija kulture, navedenih u Zakonu o muzejskoj djelatnosti BiH. Dvadesetpet godina ove institucije čekaju riješenje pravnog statusa, a samim tim i finansiranje.
Posljednji vapaj kulturnih radnika…
“Nažalost, sa stanjem na našem računu od 5.444, 42 KM, to je stanje od malo prije, ili rečeno jednostavnijim jezikom, uposlenici Umjetničke galerije ovaj mjesec neće dobiti plate”, poručuje Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH.
Najporaznija činjenica je, kako su kazali predstavnici sedam institucija kulture, to što se nemaju kome obratiti.
“25 godina se traži krivac, pravno je sve jasno. BiH – državni nivo je odgovoran za ove institucije, tu nema nikakve dileme”, ističe Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.
Vlada KS je početkom jula izrazila spremnost da preuzme privremeno finansiranje sedam ustanova kulture sve dok njihov status ne bude trajno riješen na državnom nivou.
“Spremni smo da odmah nakon odluke Vijeća ministara imenujemo upravljačke strukture. Već smo obezbijedili budžetska sredstva da pokrenemo finansiranje svih sedam ustanova i na taj način omogućimo redovnu isplatu plata kulturnim radnicima, ali i pokretanje određenih projekata”.
“Ako prođu ove inicijative, šta mi radimo od države BiH, spuštamo najvažnije kulturne naučne institucije na kantonalni nivo, oni misle da to mogu riješiti tim terminom “privremenim”, nisam baš siguran”, kaže Sijarić.
“Mi polažemo puno nade u tu “akciju” ali kao sve u ovoj zemlji, stvari idu sporo i teško, pa nadat se da ćemo nešto napraviti”, dodaje Krsmanović.
I tako se nadaju, već 25 godina…
“Ako od naredne godine, kao što ministarstvo planira, zaista se ostvari barem većina onoga što žele da sistemski riješe, bilo bi pametno uzeti u obzir činjenicu da je za državu uvijek jeftinije da vlada i upravlja institucijom koja je stabilna i finansijski i na svaki drugi način, nego da preuzima stvar u momentu kada je sve skoro pa propalo”, podsjeća Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.
Nabrojimo ih redom. Zemaljski muzej, Historijski muzej, Umjetnička galerija, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica i Kinoteka – sve na nivou Bosne i Hercegovine. I sve institucije u pravnim i finansijskim problemima do grla, koje tek sporadično rješavaju na nivou „pomoći“ – putem javnog konkursa.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
