U otvorenom pismu Emira Hadžihafizbegovića stoji kako su prava adresa za probleme u kojima se Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine već 25 godina nalazi zapravo Vlada Federacije BiH i Vijeće ministara, te kako će tako, vjerovatno, prestati njegova mržnja prema glumcima i sarajevskim teatrima.
“To je jedna zaista nepotrebna polemika. Ja sam duboko senzibiliran na probleme Zemaljskog muzeja, direktor muzeja je moj prijatelj, više smo od poznanika, znamo se 30-ak godina i prava adresa za rješenje njihovih problema je Vijeće ministara, jer to su institucije, kao i Kinoteka i Nacionalna i univerzitetska biblioteka, koje su nakon Dejtonskog sporazuma ostale ni na nebu ni na zemlji. Mislim da ne treba rešavati problem svoje ustanove tako što ćete napadati druge ustanove, koje također rade sa nedostatnim sredstvima“, mišljenja je Emir Hadžihafizbegović, direktor Kamernog teatra 55.
Zemaljski muzej, zajedno sa šest institucija kulture, čeka već četvrtinu vijeka na rješavanje pravnog statusa a samim tim i na finansiranje.
VEZANE VIJESTI
“Niko normalan ne očekuje da neko iz teatra riješi neko generalno pitanje. Naravno da se obraćamo vlastima, obraćamo se već 25 godina, državnim, federalnim, kantonalnim i gradskim. Ja samo postavljam pitanje: ‘Da li se može pristupiti racionalnom i ravnopravnom dijeljenju sredstava kojih ima toliko koliko ima?’“, naveo je Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.
Da li se mogu uopšte upoređivati Zemaljski muzej i Kamerni teatar?
“Polemike su u kulturi dobrodošle ako su one adresirane na prava mjesta. Mislim da ova polemika između Kamernog teatra u Zemaljskog muzeja između dva direktora ima jedan ličan ton i ne operira u javnosti sa tačnim podacima. To je sa jedne strane vrlo opasno jer dezavuiše javnost a drugo zato što se radi o različitim parametrima. Nije moguće upoređivati dnevno produkcionu performativnu kulturu sa institucijom koja ima naučni karakter, muzejski karakter, galerijski, izložbeni. To su stvari koje se ne mogu porediti“, kazao je Dino Mustafić, reditelj.
Ima li novca za kulturu i da li se pravilno raspoređuje isti, dugogodišnje je otvoreno pitanje.
“Ako vam kažem da KS od svog budžeta 1,3 posto izdvaja za četri pozorišta, operu, balet, filharmoniju i MESS, to su zaista neznatna sredstva, i mi imamo ozbiljnih problema u teatru i samo sam htio poručiti da treba riješiti problem Zemaljskog muzeja ali ne na način da se napadaju srodne institucije kulture jer ogromni su problemi i kod nas“, istakao je Hadžihafizbegović.
Nakon što je Umjetnička galerija BiH izjavila da ovaj mjesec radnici neće dobiti platu, i Zemaljski muzej strahuje za sudbinu svojih radnika.
“Nema plata, tako je. Ne znam hoće li moj doktor nauka, šef odjeljenja u Zemaljskom muzeju, naredni mjesec, tj. za ovaj mjesec dobiti svojih 700 KM, ali znam da će u svakom teatru svaki glumac dobiti svojih nekoliko hiljada“, naglasio je Sijarić.
“Ja mogu da razumijem gnjev, ogorčenje, umor, iscrpljenost mojih dragih prijatelja koji vode muzeje, galerije, posebno one koje pripadaju državnom nivou. Razumijem da postoji određena vrsta prigovaranja kada je raspodjela tih sredstava, međutim, ovdje se radi o budžetskim sredstvima koji pripadaju institucijama koji su osnivači kanton i oni ne idu u onom smislu u kojem je direktor Sijarić govorio u totalu, oni ne idu sve za plate uposlenika. To su sredstva koja, kada bi se analitički razradili po budžetskim stavkama, daleko najmanja u regionu koja se odvajaju za umjetničku produkciju“, naveo je Mustafić.
Od donošenja Dejtonskog sporazuma do danas, Bosna i Hercegovina nije se odredila prema svojim osnivačkim pravima u odnosu na sedam institucija kulture, navedenih u Zakonu o muzejskoj djelatnosti BiH. I tako već 25 godina politika nema sluha za kulturu, bar ne u onoj mjeri u kojoj bi trebala voditi brigu o institucijama kulture i njihovoj nezavisnoj održivosti.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
